How To

pretraga  


Usviravanje uređaja - Audiofil - feel the sound

Usviravanje uređaja

Per aspera ad astra


U doba kad je hi-fi na ovim prostorima bio još u povojima i kad su još razmjerno velik broj kućanstava "krasili" mono-uređaji, bio sam svjedokom masovne pojave kakva sigurno više nikada neće biti zabilježena u ovom podneblju. Barem ne u takvom obujmu. Naime, s otvaranjem tadašnjeg jugo-tržišta svijetu počeli smo dolaziti u kontakt s bjelosvjetskim audioproizvodima, a brzorastući standard ubrzo nam je omogućio da neke od njih i udomimo. Tim više što su se i u nas krajem sedamdesetih počele otvarati specijalizirane trgovine audiopotrepštinama. Tako brzo, na žalost, nisu prodirale i spoznaje nužne za razumijevanje ustroja i funkcioniranja suvremenih audiouređaja. A zato što se njima nije vladalo ili se baratalo poluinformacijama, novine su bile prepune oglasa za prodaju audiouređaja. Nerijetko su se događale i tragikomične situacije. Najčešća je bila ekspresna prodaja uređaja, nerijetko i isti dan kad ga se i kupilo! Ponajviše zbog neznanja i nerazumijevanja problematike, ljudi su masovno prodavali svoje uređaje zbog nezadovoljstva njihovim zvukom i kupovali druge - s kojima nisu bili zadovoljni neki drugi korisnici koji su njihovu prodaju također oglasili u novinama. I tako se u širkom krugu vrtjela sva sila uređaja s kojima - tako ispada - zapravo nitko nije bio zadovoljan! Naravno, oglasi su bili prepuni različitih komponenata i iz sasvim prozaičnih, nazovimo ih "ekonomskim", razloga. Međutim, primarno je bilo nezadovoljstvo onim što se čulo i težnja da se postigne bolji zvuk. Tijekom takvih transakcija dolazilo je i do slučajeva da su do audiofila i po nekoliko puta, uzeti "pod račun", dolazili i uređaji koje je audiofil već imao u kući i kojima baš nije bio zadovoljan. Međutim, naknadnim slušanjem, tko zna čime i kako na to nagnani, mnogi su postali svjesni svojevrsne "misterije". Uređaji su tada svirali puno "zdravije", muzikalnije, mekše, otvorenije i lakše za slušanje.



Tada je tek malen broj audiofila bio svjestan razloga koji su doveli do tog "čuda". Pa iako su razlozi tome danas jasni mnogima, još su uvijek vrlo brojni oni koji to ne znaju, kao i oni koji teško prihvaćaju zadravo za gotvo tvrdnju da komponenta, da bi mogla pokazati ono što može, prije no što bude sposobna od sebe dati maksimum, mora biti usvirana. To znači da, prije nego se sjedne pred nju s namjerom osluškivanja njezinog "glasanja", komponenta mora nekoliko desetaka, nerijetkimi preko stotinu, sati biti postupno razrađivana, usviravana, uhodavana. Promatramo li, dakle, slušanje glazbe kao svojevrstan čin uživanja, očito je da mu, kao i svakom drugom užitku, da bi on to stvarno na kraju i bio, treba prethoditi uhodavanje, uigravanje, rječju - predigra. Život je prepun primjera za to: zvonak i raskošan glas opernih primadona ne bi zvučao ni približno onome što čujemo na pozornici da ga dive ne "upjevavaju" koji puta i čitav sat prije nastupa, ni jedan stroj neće dati svoj maksimum kad je hladan ili nerazrađen, već tek nakon što se uhoda i postigne radnu temperaturu, sportaši vrijeme uoči utakmice provedu u zagrijavanju kako se na terenu ne bi valjali od grčeva ili se povrijedili i sl. O značenju, pak, predigre za postizanje vrhunca u ljubavnom činu napisano je više knjiga no što će o hi-fiju ikada biti napisano slova. Nije ni čudno - zna se što je važnije! Međutim, dok je predigra ljubavnom činu uglavnom i nadasve ugodna "radnja" i nejasno je zašto je mnogi preskaču, sasvim je prirodno da su pjevačke, strojarske ili sportske predigre nešto što bi svi oni koji ih moraju obavljati nerijetko htjeli izbjeći i preskočiti. Često ne shvaćajući pogubne posljedice toga što čine. Zato, na žalost, moraju platiti ceh. Neuspjeh, zvižduci (a znalo je biti i paradajza), neugoda i kratkovječnost, bol i patnja uz gromoglasni "uaaa", tek su neki od naziva široke palete moneta kojom se takvi grijesi plaćaju.
Iako danas svako iole smišljenije uputstvo za rukovanje audiouređajima obvezno sadrži naputak da se komponente prije ozbiljnije zvučne procjene moraju određeni broj sati usviravati, još je velik broj ljubitelja dobrog zvuka, čak i u onom dijelu te populacije koja se naziva audiofilima, koji pored tog savjeta prođu "k'o pored turskog groblja". Takavo što slično je previdu kapitalne figure u šahovskoj završnici i kao ljudski faktor se može razumjeti. Ali ne može i ne smije biti prihvatljivo! Naime, iako je teško (nemoguće?) objasniti zašto neki uređaj svira znatno bolje nakon 100-tinjak sati usviravanja nego kad je nov, to je naprosto tako i kao svojevrstan aksiom treba ga shvatiti i prihvatiti. Iako sam svjestan da ovaj kompleksan problem zahtijeva vrlo opsežnu mehaničku, električku i kemijsku elaboraciju koja dobrano nadilazi okvire i svrhu ovog članka i znatno je iznad podataka kojima kao autor o ovoj temi rapolažem, ipak smatram da je moguće, navođenjem nekoliko primjera, ako ne već dokazati, a ono potvrditi da je usviravanje komponenata preduvjet ne samo njihovog dobrog dobrog zvuka nego i njihove sveukupne trajnosti.



Zvučnice
Krenimo od gramofonskih zvučnica. One se u većini slučajeva najčudnije ponašaju. Naime, nerijetko se dogodi da zvučnica tijekom i nakon usviravanja zvuči još gore no kad je bila sasvim nova. Za to postoji logično objašnjenje. Da bi igla, odnosno nosač na koji je pričvršćena, kantilever, mogao slobodno kružiti u točki u kojoj je ovješen, taj se ovjes mora razraditi i postati maksimalno fleksibilan. I prigušni materijal, od gume ili sve češće od gumenih surogata, također mora "sjesti" na svoje mjesto i prestati mijenjati svoje mehaničko/kemijske osobine. Vrlo se često te pojedinosti izgube iz vida, pa se dešavaju vrlo nepoželjne zvučne predstave koje su mnoge ljubitelja dobrog zvuka otjerale od gramofona i gurnule ih u okrilje CD-plejera. Naime, veliki broj korisnika gramofona, nakon što je podesio geometriju ručke i zvučnice i postavio odgovarajuću slijednu (gaznu) silu, čuo je tvrd, krut, rezak i nadasave svjetao zvuk iz gramofonske kombinacije. Međutim, nakon određenog vremena (mnogi su se u međuvremenu "navikli" na takav zvuk i prihvatili ga kao nešto "normalno") taj se zvuk, gotovo preko noći, smekšao do tuposti, postao je mlitav, taman, nedefiniran i još teži za slušanje od onog drečavog što je svojom grubošću parao slušne membrane. Što se desilo, mnogi su se, u čudu i duboko razočarani, pitali. Iz razgovora s nekolicinom proizvođača zvučnica čuo sam da su u počecima hi-fi ere mnogi audiofili, svjedoci takvih metamorfoza zvučnice, vraćali zvučnice prodavačima ili proizvođačima raklamirajući ih neispravnima. Kvara nije bilo, a nije se dogodilo ni ništa neprirodno i neobjašnjivo. Naime, u početku je zvuk bio, doduše, precizan zato jer je geometrija (posebice VTA) bila dobro podešena, ali i tvrd i hladan jer je zvučnica bila nova. Tokom vremena ovjes i prigušnica su se razradili i kantilever, a s njim i igla, su "sjeli". VTA (okomiti slijedni kut) promijenio se za nekoliko stupnjeva i zvuk je postao težak, mlohav, neprecizan i naporan za slušanje. To je znak da treba ponovo podesiti VTA i zvučnica će zasvirati onako kako najbolje može u suglasju s ručkom u koju je montirana i gramofonom na koji je s njom postavljena.



Pojačala i tuneri
Najmanje se promjene osjećaju kod elektroničkih uređaja gdje nema mehaničkih dijelova (tuneri, pojačala i pretpojačala). Međutim, što su (pret)pojačala kompleksnija to su promjene koje nastupaju tijekom usviravanja izraženije. Osnovni razlog tome leži u "formiranju" kondenzatora, osobito onih elektrolitskih u napajačkoj sekciji. Također značajnu ulogu igra i promjena u strukturi materijala od kojih su izrađeni vodovi i elektronički dijelovi kad kroz njih prođe napon odnosno kad na njih počinju djelovati magnetske sile što nastaju kao posljedica toga. Sve dok taj proces traje i dok se komponente na njega ne "naviknu", dolazi do zvučnih mijena. Vrlo je sličan slučaj kod kombinacije aktivne elektronike i mehanike kao kod kazetofona, DAT rekordera CD plejera, MiniDisca. Najmanje se promjene osjećaju kod uređaja nižeg cijenovnog razreda, jer oni sami po sebi, inherentno, nisu sposobni izraziti bogatstvo detalja, fokus, transparentnost, dubinu i oblik zvučne pozornice, dakle parametre koji se kod kvalitetnih uređaja obvezno poboljšavaju tijekom i nakon perioda usviravanja. Jedan od najočitijih pokazatelja usviravanja pojačala snage, pa i predpojačala, je da počinju svirati glasnije na istom položaju potenciometra za glasnoću te se tijekom sviranja i po nekoliko puta moraju stišavati. Kao da svakim trenom dobivaju na snazi i potencijalu.

Zvučnički sustavi
Najdrastičnije se promjene ipak događaju kod zvučničkih sustava. U zvučničkim jedinicama, naime, ima toliko pokretnih dijelova, a u skretnici kondenzatora da uopće nije čudno što proces uhodavanja zna trajati i po nekoliko mjeseci. Najprije se treba stabilizirati magnetsko polje kojeg isijava veliki stalni magnet, potom si pokretna zavojnica (voice coil) mora "utrijeti" put, membrana se mora kemijski i mehanički stabilizirati i na kraju treba se uhodati gumeni ili sintetički ovjes kojim je membrana pričvršćena za košaru i čija fleksibilnost određuje ekskurziju i preciznost hoda membrane. Sve dok se svi ti parametri ne usklade, zvučnik će svirati tvrdo, plošno i nedefinirano. I kod zvučnika se tijekom usviravanja može osjetiti da im je potrebno manje snage iz pojačala i da lakše rade. Najkritičniji za usviravanje su elektrostatski i ribonski zvučnici. Sjećam se da sam neke od njih koje sam posjedovao usviravao gotovo šest mjeseci(!?) dok iz njih nije izašao zadovoljavajuće kultiviran zvuk.

Kabeli
Ništa manje na usviravanje nisu osjetljivi ni kabeli. Njihovo usviravanje znade trajati vrlo dugo, što je u zadnje vrijeme rezultiralo pojavom nekoliko naprava koje omogućavaju da se kabeli pasivno, bez da ih se priključi na uređaje, usviravaju nekoliko dana bez prestanka. Takve naprave emitiraju u kabele kompleksan elektronički signal koji materijale od kojih su kablovi izrađeni formira ne samo električki nego ih i mehanički "rastresa".
Premda svjestan da često ne može drugačije biti, znam se nasmijati kad vidim kako se u trgovinama (i u svijetu čije ponašanje često smatramo mjerilom stvari) iz kutija vade sasvim novi uređaji, spajaju i uključuju i sjeda pred njih spremno da se donese vrlo ozbiljna odluka i izvede vrijednosne prosudba koja je sve samo ne meritorna. O donošenju kvalitativnih prosudba na hf-fi sajmovima, ne koje većina izložene samo štp nije skinuta izravno s tvorničke vrpce, da se i ne govori. Zbog svega rečenog, kad je i gdje je to moguće, ocjenu o kvaliteti pojedinog audiouređaja treba donijeti na temelju slušanja uhodanih, usviranih naprava. Dužnost je stoga, ili u najkrajnjem pošteno, da svaki trgovac audiodobrima ima u trgovini po jedan usviran proizvod kojeg prodaje kako bi ga mogao demonstrirati zainteresiranima. A to i nije tako teško, zar ne!? Na takav način, naime, dobivaju svi. Uređaj se pokazuje u pravom svjetlu, trgovac je zadovoljan jer je sigurniji da će ostvariti dobit, a kupac sretan jer zna da će njegov novi uređaj nakon par desetaka sati kreštanja, vrištanja i plošne svirke zazvučati barem onako kako ga je čuo kad se odlučio na kupnju.
Zadnje desetljeće proteklog milenija donijelo je punu potvrdu potrebi usviravanja audiokomponenata. A s njom stigla su i softverski bazirana pomagala - raznorazni enhancer i burn-in diskovi kojima se ta dosadna, dugotrajna i neugodna radnja ne samo ubrzava nego su i njezini učinici još uočljiviji. Pogotovo dođe li se do njih kombiniranim djelovanjem težeg (usviravanje audiosignalom) i lakšeg (korištenje usviravateljskog softwarea i hardwarea) načina.




NOVO U FORUMU

Zadnjih 8 postova
Forum: Audiofil web
- Što bi s forumom?
Forum: Vinyl
- budget gramofon
Forum: Audio komponente
- Dobre SH prilike
Forum: Audio komponente
- Oscilacija brzine CD playera
Forum: Uradi sam
- Što radim ovih dana
Forum: CD i ostali mediji
- Što slušate?
Forum: Audio komponente
- Problem sa predpojačalom
Forum: Live
- Najave koncerata i festivala

UPRAVO SE ČITA


Kotač na kotač
Tip članka: RECENZIJA
Kategorija: Magnetofon kao izvor zvuka u sustavu
napisao: Baxa
Best of JBL & Mark Levinson
Tip članka: Ostalo
Kategorija: Prezentacija, Reportaža
napisao: žac
Simaudio Moon CD 3.3
Tip članka: RECENZIJA
Kategorija: CD player sa digitalnim ulazom
napisao: žac
Acoustic Preference Gracioso 1.0
Tip članka: RECENZIJA
Kategorija: Zvučnik
napisao: dM
Zagreb Audio Video Show 2011
Tip članka: Ostalo
Kategorija: Reportaža
napisao: žac

POSLJEDNJE NOVOSTI


Stoljeće točnosti zvuka - 100 godina Ortofona
Nova Monitor Audio Monitor serija
JAMO Studio 8 Series Dolby® Atmos
What HiFi ? nagrade za 2017. godinu