Help Help  Pretraži forum   Registracija Registracija  Prijava Prijava

'Tjuning' pojacala - sto utice na karakter zvuka?

 Odgovori Odgovori Stranica  12>
Korisnik
  Tema Pretraži Pretraži u temi  Opcije teme Opcije teme
ilimzn View Drop Down
Hiperaktivan
Hiperaktivan


Pridružen:
15.prosinac.2006
Lokacija: Croatia
Status: Offline
Postova: 2601
Opcije posta Opcije posta   Pohvala  (0) Pohvala (0)   Citiraj ilimzn Citiraj  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Tema: 'Tjuning' pojacala - sto utice na karakter zvuka?
    Objavljeno: 15.siječanj.2007 u 16:52
Po zelji clanova foruma sam otvorio novu temu, i u nju prebacio dug tekst iz 'Pojacala vlastite konstrukcije'

Originalno postano od strane člana: eradoncic eradoncic napisao:


Dugo me muci jedno pitanje kod zrade pojacala, pa bih rado cuo komentar: Naime, poznato je da neka pojacala zvuce "mekše", "toplije", dok su druga "suha", "analiticna", treca malo više naglašavaju npr. bas, itd.Pod pretpostavkom da je primjerice napajanje identicno (dakle, iste diode, kondici itd), cime se još postiže "ekvalizacija" , odnosno ugadanje konacnog zvuka?


Eh, sad, ovo je definitivno vjecna tema, i tu je uvijek puno misljenja a malo pravog znanja. Dakle, uzmi to u obzir kad citas sto cu napisati - misljenja su, sto kazu ameri, kao shupak, svatko ih ima, pa tako i ja.

Par stvari koje treba prvo rascistiti:

Prvo, za ovu diskusiju je bitno da smo nekako 'anulirali' uticaj izvora, zvucnika i sobe. Dakle, pretpostavimo da, primjerice, impedancija izvora ne utice na frekventni odziv ili izoblicenje, i da je zvucnik savrseno opterecenje, u dobroj sobi.

Drugo, treba poznavati probleme percepcije sluha. Primjerice, 'tonalitet' pojacala pitanje ravnoteze, vise nego apsoluta tipa 'frekventna karakteristika'. Ono, da li pojacalo koje zvuci 'svjetlije' izdize visoke ili spusta niske? Pojacala koja 'isticu vokale' mozda imaju kojih 0.2dB visi odziv u artikulacijskom podrucju (300-3k), itd, itd. Cak i pojave koje u biti nemaju puno veze s osnovnim tonskim balansom mogu ga znacajno narusiti, najcesce ovisno o glasnoci.

Trece, treba uzeti u obzir stecene navike slusaoca - jer je i poimaje sto se msatra dobrim/losim, naucena stvar. Par primjera: Moje je iskustvo da pojacala s izrazito niskim stupnjem izoblicenja a uz to i povoljnom harmonickom raspodjelom istih, zvuce 'povuceno', mozda cak i suho, u odnosu na 'prosjek'. Jedan odlican primjer ovakvog 'perfidnog' rada mozga, je da ljudima koji su dugo buljili iz bliza u zakrivljenu katodnu cijev monitora, prelaz na LCD ili ravni ekran daje isprva utisak da je ekran udubljen. Medjutim, slika na zidu ne izgleda udubljena - jer mozak 'zna' da je oduvjek bila ravna. Slicno je i sa sluhom. Dobar znak da se radi o nekoj takvoj 'perciptivnoj smicalici' kod slusanja, je kad pojacalo recimo zvuci 'povuceno' ali se ne moze reci da je to lose ili dobro.

Cetvrto, treba uzeti u obzir preferencije slusaoca. Postoje istrazivanja koja prilicno nepobitno dokazuju da se odredjene vrste izoblicenja asociraju s percipiranim karakterom zvuka. ono sto ostaje, jest koliko je neki karakter nekom pozeljan ili nije. Primjerice, pojacala kod kojih stupanj izoblicenja raste u gornje 3 oktave, po mom iskustvu zvuce analiticki, i to ponekad do razine neugode i zamora. Medjutim, ta ce karakteristika u nekoj mjeri nekom biti prihvatljiva, ili cak pozeljna, dok ce drugom biti posve obrnuto od onoga sto si zeli. Ovdje ulazimo u problematiku osobne filozofije o tome sto je HiFi, govorimo li o vjernosti izvoru, makar bio los, ili zelimo jednostavno uzivati u muzici bez obzira. Ove su dvije paradigme velikim dijelom suprotnosti.

E sad, ja ne mogu suditi o nicijoj percepciji osim svoje. Ako uzmemo da barem pokusavam biti koliko je moguce objektivan, ipak na kraju ostaju uticaji koji su zaista prouzroceni konstrukcijom pojacala. Ako pretpostavimo da je isto napravljeno od 'idealnih' komponenti, uticaj topologije pojacala je jako velik.
Primjerice, karakter izoblicenja (jednoliko padajuci niz harmonika ili potisnuti parni - to nikad nece zvucati isto) vec odredjuje odnos toplo/meko - hladno/analiticko, i moguce je pretjerati u oba slucaja, i postati sirupasto i maglovito, ili zivcano i metalno. U stvarnosti su sva pojacala s vise od jednog stupnja mjesavina oba tipa. Koji karakter je preuzet u kojoj mjeri, ovisi o tome kako su rasporedjene uloge stupnjeva, i u kojoj ih mjeri obavljaju unutar te uloge. Primjer, ako je naponsko pojacanje najvecim dijelom SE i ima izrazen karakter jednoliko padajucih harmonika, onda ce vrlo cisti stupanj strujnog pojacanja u push-pull-u taj osnovni karakter vrlo malo promijeniti prema detaljima. Naravno, ovo je uzasno podlozno svemu i svacemu - ponekad i naizgled jednostavne promjene (recimo BJT vs MOS VAS) mogu znacajno promijeniti i uloge stupnjeva i 'raspored snaga' medju njima, i dobije se nesto sto zvuci prilicno razlicito.

No, ako se odlucimo za neku topologiju, i to fiksiramo, sto utice na karakter pojacala? Mnogi procesi imaju fizikalno svoje metode stvaranja i mijesanja harmonika, i prisutni su u vecoj ili manjoj mjeri u svim komponentama pojacala. Mozda bi ovdje bilo bitno reci jos nesto: Harmonicka izoblicenja se (unutar granica) manifestiraju najvise kao promjena tonaliteta i tonskog karaktera, dok se intermodulacijska izoblicenja, svojom sposobnoscu da stvaraju harmonicki nevezane komponente, manifestiraju kao zamucenja, percipirani porast nivoa shuma, kojekakvi prizvuci i diskordi i sl. Vazno je reci da sve nelinearnosti generiraju i jedno i drugo. OK, onda koji su to, po meni, bitno faktori koji 'farbaju' signal?

Na vrhu ljestvice je svakako PSRR, pojednostavljeno, sposobnost pojacala da cim manje tretira linije napajanja kao dodatni ulaz signala, dakle, da potiskuje izmjenicnu komponentu prisutnu na napajanju. Konkretno, PSRR je presudan kod pojave recikliranja AC komponente u naponu napajanja u izlazni signal, a buduci da je izlazni signal generiran na temelju ulaznog, iz napajanja, izlaz se djelom 'preslikava' ponovno u napon napajanja, i tako u krug. U naponu napajanja se tako nalaze komponente cijele ili poluvalno ispravljene struje trosila (koja sama po sebi radi karaktera trosila, u ovom slucaju zvucnika, moze biti izoblicena u odnosu na napon na trosilu!), kao i ostaci struje punjenja filterskih kondenzatora i valovitosti od ispravljanja mreznog napona. Sve se to lijepo intermodulira medjusobno na svim putevima gdje te komponente teku skupa, a najvise na nelinearnoj unutrasnjoj impedanciji filterskih kondenzatora, i ulazi nazad u pojacalo kroz napajanja, gdje se onda dodatno intermodulira na svakoj nelinearnosti komponenti pojacala po putu do izlaza. naravno, u pojacalu cesto ima mnogo tocaka gdje ulazi napajanje, cime situacije ide s loseg na gore. U ovu kategoriju spadaju i greske u vodjenju mase koje rezultiraju slicnim problemima. Zvuk koji karakterizira ovaj problem moze biti raznolik, od 'koprenastog' karaktera koji skriva detalje, do 'zamagljenih' instrumenata, preko ostrine, izdizanja srednjih i visokih, pa do neugodnosti prilikom duljeg slusanja. Ako prilikom slusanja slusaoc ima potrebu stisavati glasnocu, ovo je jedno od mjesta gdje bi mogao biti problem.
Na prvi pogled, ovo upucuje na debelo filtriranje, regulaciju i stabiliziranje napona, sto ce svakako popraviti situaciju (mozda i drasticno) ali to je tek 'brute-force' rijesenje, i za vecinu slucajeva zapravo uopce nije prakticno.
Na drugi pogled, upucuje na cim kvalitetnije kondenzatore s cim nizim i linearnijim unutrasnjim impedancijama, sto ce takodje donjeti poboljsanja, ali se postavlja pitanje, hoce li ona biti proporcionalna ulozenom novcu.
Treci pogled je taj koji zapravo daje prvi korak koji treba pokusati uciniti, a to rijesavanje uzroka a ne poslijedice - prekidanje kruga kojime se izlazni signal moze reciklirati u ulaz preko napajanja - dakle, odvajanje napajanja dijela gdje se 'smece' proizvodi, od onog gdje se moze pojacati. Proizvodnju tog smeca ostavljamo za slijedeci korak. Jedan otpor i kondenzator, ili jos bolje, odvojeno napajanje ulaznih stupnjeva, moze biti prvo, i najvece poboljsanje u karakteru pojacala. Kod nekih topologija to nije moguce, ali se zato mogu stupnjevi koji imaju razlicite reference ulaznih i izlaznih napona, odvajati necim tipa kaskoda, no to podrazumijeva promjene dijelova topologije, a nju smo za potrebe rasprave fiksirali - no osvrnut cu se malo na ulogu konstruktora: mora postojati jako dobar razlog za upotrebu neke topologije koja je osjetljiva kad se tice PSRR-a, dakle, najprije treba uopce pokusati izbjeci tu mogucnost, a tek se onda baciti na rijesavanje problema koji njome nastaje.

Drugo na listi su kapaciteti, konkretno oni u napajanju. Koliko god pojacalo bilo 'direktno vezano' na kraju krajeva, izlazni signal tece kroz kondenzatore u ispravljacu. Ovdje je problematika kompleksna, jer se karakter kondenzatora cesto mijesa s problemima oko PSRR-a. To zapravo nije tocno, vec ta veza nastaje radi povratne veze, i njenog utiocaja na PSRR. Buduci da je kondenzator mjesto gdje teku zajednicki struje ispravljaca i trosila, tu se obavlja intermodulacija - kakva i koliko, ovisi o kondenzatoru. Medjutim, povratne veze u pojacalu izmedju ostalog potiskuju te intermodulacije (za onoliko koliko iznosi faktor povratne veze). Time je jedan dio karaktera kondova 'skriven' od svakog stupnja pojacala, za iznos faktora povratne veze koji u tom stupnju djeluje. Mozda nije ocigledno, ali pojacala koja imaju globalnu NPV, su teoretski u prednosti ovdje, jer je kod njih povratna veza sposobna reducirati 'vidljivost' kondova opcenito, buduci da su svi stupnjevi pojacala obuhvaceni povratnom vezom. Teoretski, to bi bilo idealno, osim sto iznos faktora povratne veze nije konstanta. Ako smo idealno odradili posao s PSRR-om, od kondenzatora vidimo njegov karakter kroz 'filter' koji ima karakteristiku obrnutu od karakteristike faktora povratne veze, dakle, onaj udio na koji NPV ne utice.
Tko je dobro citao, primijetit ce da su ovdje zapravo dva problema: prvi je mjesto gdje zajednicki teku struje trosila i ispravljaca, koji stvara 'smece', drugi je sposobnost pojacala da to smece 'smanji' kad vec nastaje.
Naravno, prvo pokusavamo rijesiti uzrok. Najbolje ce tu proci CRC ili CLC filteri (naravno, dimenzioniranje je tek posebna 'knjiga' koju treba savladati) jer je stuja ispravljene mreze i izlaza u nekoj mjeri odvojena filterskim komponentama. Karakter zadnjeg kondenzatora postaje presudan za struju trosila, a prvog za ispravljanje. Ispravljanje samo po sebi u tu smjesu u ritmu 100Hz, nekoliko desetaka us do nekoliko ms, mijesa i diode i trafo - koji prenosi i dio smeca na mrezi, tako da sistemi s jednim kondenzatorom tu imaju vise problema. Bez obzira, dva faktora koji se cesto zanemaruju su samorezonancija transformatora i kondenzatora. Osim konstrukcije, tu je i uticaj ozicenja, no vaznije je reci da kod paralelnog spajanja kondenzatora (bilo otporom bilo induktivitetom - ne zaboraviti da su zice oboje!), cijeli takav filter ima vise rezonantnih frekvencija radi medjusobnog kombiniranja otpora, induktivitetai kapaciteta svih elemenata. Trik je, naravno, u toj trgovini nekako biti na dobitnoj strani - rezonantne rupe i pikovi nek budu cim manji.
Kad smo to jednom rascistili, ostaje sposobnost pojacala da se brani od preostalog 'smeca' iz napajanja. Dio toga sam vec pokrio u prvoj tocki, onoj o PSRR-u. Ono sto je bitno ovdje reci je da za neka pojacala se tu nema sto raditi - primjerice, ona s niskim ili nepostojecim stupnjem NPV. Kod njih se svo potiskivanje smeca iz ispravljaca rijesava filtriranjem. Konsekventno, pojacala s niskom NPV i bez globalne NPV, zive od kvalitete filtriranja i kvaliteta elemenata filtera napajanja su od 'zivotne' vaznosti. Taj princip nece skoditi niti onim drugim topologijama, ali uz korektno odradjen open loop gain, tu se moze puno ustediti i novce uloziti negdje drugdje.
Problemi u ovom podrucju mogu se manifestirati na razne i neocekivane nacine, od cudnog basa, do rezucih visokih, a mutnih srednjih. Tu ne bih htio nista dalje reci jer je previse toga ovisno o topologiji - osim napomene da je projektiranje ispravljaca itekako vezano s projektiranjem pojacala.

Treci faktor bi bili kondenzatori koji sluze za spajanje stupnjeva, blokiranje DC-a i AC-a u pojacalima. Bez obzira na topologiju, ako postoje, neki od njih ce biti izvan NPV i ma koliko mi dobro odradili sve ovo drugo, karakter tog kondenzatora ce odredjivati zvuk. Bez da ulazim u to koliko (jer to je opet relativna stvar), mozda bolje nesto o tome kako.
Ponovno, radi se o unosenju nelinearnisti kondenzatora (a tih ima raznih, nelinearni ESR, dielektricka apsorpcija, nelinearni kapacitet, elektrostrikcija i piezoelektricni efekti...) paralelno ili serijski s strujom ili naponom signala. Faktor na kojeg se treba najvise koncentrirati je cinjenica da u pravilu svi problemi kondenzatora rastu s povecanjem izmjenicnog napona na njemu - bilo da se radi o padu napona na serijskoj parazitnoj komponenti (R ili L) bilo da se radi o naponu na dielektriku.
Naravno, poznavajuci ulogu u sklopu, prvo biramo tip konda opcenito, no ponekad nam izbor moze biti znacajno suzen. Primjer: uz neinduktivnu konstrukciju, svaka folija je PUNO bolja od svakog elektrolita. Ako se elko moze zamijeniti folijom, zamijenite ga (odabir tipa folije je sekundaran). Medjutim, tesko ce netko ici raditi foliju od 10000uF.
Za sve drugo vrijedi jednostavno pravilo: ako je ikako moguce, smanjiti AC komponentu napona na kondenzatoru. U prijevodu: ne praviti filtere ni blizu audio frekvencija, tamo gdje ne moraju biti. Ponekad je to dosta tezak izbor - primjerice, veci kond za blokadu bi smanjio AC komponentu ali bi unutar cijenovnog razreda morao biti elko, koji je losiji u startu od manje folije, ili, veci elko bi bio pozeljan radi smanjenja AC komponente, ali bi imao preveliku struju curenja. Ipak, u mnogo slucajeva nema strogih ogranicenja, i to treba iskoristiti. Cijena nepostivanja ovog pravila je tzv. kondenzatorsko izoblicenje. Ne ulazeci u razloge njegovog pojavljivanja, najjednostavnije mu je opisati karakter kao 'zamucivanje' zvuka. Detalji se gube i 'zagladjuju' te dobivaju 'fuzzy' efekt, neodredjenost, shumni prizvuk. Ovisno o tome gdje se takav kondenzator nalazi, te se pojave mogu nacu u bilo kojem dijelu spektra, a mogu i poprimiti znatno gadniji karakter.
Posebno poglavlje u tom smislu su kondenzatori kod kojih je pozeljna minimizacija AC komponente, dodatno u odnosu na DC komponentu, dakle, oni kod kojih je DC napon, pogotovo u odnosu na AC komponentu, istog ili cakmanjeg reda velicine. Dobar primjer su elektroliti s vrlo niskim DC naponom, potencijalno reverznim - kakvi se nadju kao vezni ili DC-blok kondovi. Sve standardne elektrolitske kemije se ponasaju bipolarno za napone ispod 0.5V, vecina za napone do 1.2V. Problem je sto im ESR u tim uvjetima raste, pa je dodatno potrebno predimenzioniranje, uz paraleliziranje folijom. Radi mjesta gdje se takvi nalaze po pojacalima, na njih cesto djeluje nekakav DC offset, dakle napon reda par (desetaka) mV. Znacajno poboljsanje kod posve prosjecnih elektrolita se postize kada je elektrolit ispravno polariziran tim naponom, koliko god on bio malen. Kod nekih konstrukcija je ponekad moguce zvuk donekle procistiti namjernim unosenjem malog offset-a (do oko 50mV) kako bi se kondenzator ispravno polarizirao, premda radi topologije ostatka pojacala moze biti pozeljan offset 0V - radi se o tome ciji uticaj dominira, i o odabiru manjeg zla.
Na kraju, ako kondovi o kojima pricam cine filter unutar audio podrucja, tu se nema puno birati, vec otvoriti novcanik i kupiti najbolji kond koji si mozemo priustiti. Posebno je tu potrebno obratiti paznju na kapacitete koji po prirodi svog mjesta u pojacalu, imaju AC komponente puno puta vece od bilo kakve DC komponente - kompenzacijski konodvi u povratnoj vezi, miller kondenzatori i sl. Naravno, kvaliteta je bitna, ali oprez: cesto je taj kapacitet u paraleli s nekakvim parazitnim kapacitetom obliznjeg aktivnog elementa. Ako je taj parazitni kapacitet istog reda velicine i nelinearan, jasno da ce nas super linearni, primjerice, miller kompenzacijski kond, slabo doci do izrazaja, i bit ce bacen novac.

Slijedece na listi je uticaj aktivnih elemenata. Ovo je tek kanta puna crva, tako da cu biti kratak:
U pravilu se kod aktivaca radi o dosta grubim crtama odredjenim pozitivnim karakteristikama, koje uvijek dolaze uz negativne - osim ako se radi o cijevima, kod kojih su tolerancije, iako velike, u odnosu na poluvodice, ipak manje, a parazitne komponente 'kvalitetnije'.
Kod poluvodica, tolerancije osnovnih elektricnih parametara su tolike da su u pravilu u nekakvoj povratnoj vezi ili u spoju kojima se pokusavaju iskljuciti ili minimizirati. Vecinom su to topoloski stosevi, a rekli smo, tolopogija je fiksirana. No, moze li se ipak nesto uciniti? Par primjera:
Vecina parazitinih kapaciteta poluvodica je nelinearna s naponom. Naravno, odabiremo minimum parazitinih komponenti, a ono sto ostane nek je cim linearnije. Obicno je lakse zadovoljiti onaj prvi kriterij. Cesto je ideja da radi postojanja drugih parazitnih, ili diskretnih komponenti u paralelu, nelinearnost bude njima donekle linearizirana. Isto tako, unutar iste topologije je ponekad pametnim odabirom adnih tocaka moguce znatno minimizirati ovakve probleme, primjer bi bio ispravni odabir naponskih eferenci strujnih izvora i kaskoda. Neki parametri pak imaju izrazito naglasen nelinearni karakter nekih parametara koji su jako ovisni o drugima. Dva dobra primjera bi bila nelinearni kapacitet Cgd MOSFET-a koji ima nagli porast ili cak stepenicu ispod odredjenog iznosa napona Udg, ili pad pojacanja BJT-a s porastom struje - i naravno, na kraju, porast gm-a s naponom/strujom kod svih aktivaca. Tu ne preostaje drugo nego biranje boljih komponenti. Neocigledna zamka je da neke nelinearnosti dvostruko uticu na pojavu izoblicenja. Recimo, pad beta s strujom u BJT izlazu istovremeno mijenja karakter i iznos nelinearnosti izlaznog stupnja, ali i smanjuje (nelinearno) open loop gain pojacala s globalnom NFB, cime se mijenja i velicina uticaja te promjene. Slusni karakter te pojave je, izmedju ostalog, onaj 'napor' kod tjeranja 'teskih' zvucnika (s raznim reaktivnim pikovima i udubinama i niskim impedancijama). Medjutim, takav efekt ne mora nuzno davati neugodan prizvuk. Primjer su komplementarni izlazni stupnjevi, gdje je pad pojacanja razlicit za + i - poluperiodu, pa dolazi do efekta maskiranja podizanjem udjela parnih harmonika.
Kod cijevi vrijede drugi kritetiji: parazitne komponente su u pravilu poprilicno linearne s obzirom da se radi o induktivitetu neferomagnetskih struktura, i kpacitetu stakla ili vakuma. Buduci da je gm nizak, a uporaba najcesce bez NPV, linearnost karakteristika i pravilno odabrana radna tocka znace puno, puno vise - odnosno, manje su tolerancije cujne. Dodatni je problem sto je izbor cijevi relativno uzak i s vremenom se sve vise suzava, jer se nove konstrukcije ne razvijaju, za razliku od poluvodica. Ipak, onom tko razumije problematiku ce igranje s radnom tockom cijevi biti puno vise na listi od promjene tipa cijevi. Takvih stvari smo redoviti svjedoci kad netko 'otkrije' da je neka cijev koja nije specificno radjena za audio, jako dobra u toj ulozi. Dovoljno je samo pratiti cijene iste na eBay-u :)

Tek na kraju ostaju ostale pasivne komponente. Tu bih zapravo bio najkraci.
Kao i kod svih komponenti, najbolja je ona koje nema, tj. koju ne trebas. Druga po redu je ona koju moras imati, ali je sklop najmanje osjetljiv na njene tolerancije. Treca po redu je ona koja jos k tome mora imati i nekakve specijalne karakteristike, a tek cetvrta je ona koja mora biti bas ta i niti jedna druga, tipa 'samo su Mundorf kondenzatori dobri, drugo je smece'. Mozda je moj stav o tome kontroverzan, ali osobno sam za izbjegavanje svih butik komponenti bez iznimke. Moje je misljenje da je dobra konstrukcija ona, kod koje butik komponente mijenjaju zvuk s 95 na skali od 100, do 98, a ne od 1 do 100, ili cak 80 do 100. Nebrojeno sam se puta uvjerio kako je postojanje toliko kriticne komponente na karju ispao dobar razlog za zabrinuti se ili za ostatak konstrukcije, ili za tu komponentu. Naravno, ne tvrdim da su teflonski kondovi nepotrebni ili nesto takvo (ali bi mogao pricati o papiru u ulju!!!), medjutim, konstrukcija koja bez njih ne zvuci u najmanju ruku vrlo dobro, nije ih zasluzila. Dakle, ako izuzmemo posve pretjerane primjere (tipa 10% tolerancije maseni otpori u R-2R ljestvici 16-bitnog DA konvertera...), specijalne komponente bi trebale uticati tek onih zadnjih 1-2%, a sve ono prije bi trebalo biti zadovoljeno vec s komponentama iz chipoteke.
Na vrh
Ishmael View Drop Down
Hiperaktivan
Hiperaktivan
Avatar

Pridružen:
03.srpanj.2003
Status: Offline
Postova: 2272
Opcije posta Opcije posta   Pohvala  (0) Pohvala (0)   Citiraj Ishmael Citiraj  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 15.siječanj.2007 u 19:06
    ilimzn hvala ti na ovom tekstu!

Citao sam tvoje postove i odusevljen sam kolicinom znanja kojom raspolazes i voljom i trudom koje ulazes da bi napisao sve to.

Ovaj tekst je zlata vrijedan jer rijetko se gdje nadje takav znalac koji bi bio u stanju sagledati cijelu problematiku iz osnova i onda suvislo dati smjernice prema kojima se mozemo ravnati prilikom konstrukcije/razmatranja nekog pojacala.

Do sada sam bio u prilici procitati smjernice nekoliko audio konstruktora koji su na moje razmisljanje utjecali u znatnoj mjeri, a tvoji tekstovi su mi isto tako otvorili nove uvide u konstukciju audio elektronike, makar ih nisam jos ni procitao dovoljno studiozno. A jos mi se cini da ovo sto smo do sada mogli procitati predstavlja samo mali dio znanja s kojim raspolazes, i to mi je pomalo zastrasujuce.

I moram jos spomenuti ono sto mi je najbolje kod tvog pogleda na dizajn elektronike: pitanje omjera cijena/performanse. Tu si me osvojio na prvu. Kad vidim da se u svakom koraku dizajniranja pokusavas drzati "cvrsto na zemlji" i da se ne razbacujes skupim djelovima nepotrebno, to mi je jednostavno fantasticno. To je zapravo pravi izazov u projektiranju. Od naoko prosjecnoh djelova napraviti nesto vrlo dobro.

Za kraj bih samo pozelio da vidim i cujem neko tvoje pojacalo jer imam osjecaj da bi to moglo biti jako zanimljivo iskustvo. A mozda jednog dana i slozim onog hibrida kojeg si nacrtao u drugoj temi.

Pozdrav i massive respect od mene!
    

Editirao Ishmael - 15.siječanj.2007 u 19:08

The Truth Is Out There    Ishmael
Na vrh
ilimzn View Drop Down
Hiperaktivan
Hiperaktivan


Pridružen:
15.prosinac.2006
Lokacija: Croatia
Status: Offline
Postova: 2601
Opcije posta Opcije posta   Pohvala  (0) Pohvala (0)   Citiraj ilimzn Citiraj  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 15.siječanj.2007 u 19:19
Originalno postano od strane člana: Ishmael Ishmael napisao:

To je zapravo pravi izazov u projektiranju. Od naoko prosjecnoh djelova napraviti nesto vrlo dobro.


E pa vidis, tocno si shvatio moju filozofiju. kao sto sam to puno puta rekao, aluminijska kvaka na vratima je puno bolja od zlatne koja ne otvara vrata :)

Citiraj
Za kraj bih samo pozelio da vidim i cujem neko tvoje pojacalo jer imam osjecaj da bi to moglo biti jako zanimljivo iskustvo. A mozda jednog dana i slozim onog hibrida kojeg si nacrtao u drugoj temi.


Pa, hvala na povjerenju, no kao sto sam vec rekao, ne treba sad pretjerivati :)
Sto se tice slusanja, zapravo bi to mozda bilo jednostavnije organizirati nego sto mislis - koliko sam shvatio, i ti si iz Zapresica. Mozda se cak i znamo iz vidjenja. Doduse, trenutno kurentni prototip je u fazi 'zavezan vezicama na komad crvene iverice' ali je to dovoljno za slusanje. VIs, bas bi mogao neku slikicu stavit...
Na vrh
Gašo View Drop Down
Best of the Best
Best of the Best

analogni šnelšvaser

Pridružen:
16.srpanj.2004
Lokacija: Zagreb
Status: Offline
Postova: 22599
Opcije posta Opcije posta   Pohvala  (0) Pohvala (0)   Citiraj Gašo Citiraj  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 16.siječanj.2007 u 09:36
ilimzn da ne ponavljam riječi Ishmaelove bilo bi mi veliko zadovoljstvo upoznati te na nekoj kavici.

Ako ništa drugo za suvislo satkan tekst. Meni znanje vrlo brzo presuši tako da ostaje samo ono podsvijesno koje se aktivira tek kad se zadubim ponovo u materiju i primim se izrade nečega. Zato teško da bi ja mogao napisati ovakav tekst.

Baviš li se profesionalno audio elektronikom ili......?


Editirao Gašo - 16.siječanj.2007 u 09:38
RPi3+Digi Pro(Soundness mod), AD1865 filterless non oversampling DAC ,Marohei Maduro S, Pioneer C-21,Marohei Maduro S, Pioneer M-22, Neotech SOCT-18 TP, ATC SCM 19 V2
Na vrh
ilimzn View Drop Down
Hiperaktivan
Hiperaktivan


Pridružen:
15.prosinac.2006
Lokacija: Croatia
Status: Offline
Postova: 2601
Opcije posta Opcije posta   Pohvala  (0) Pohvala (0)   Citiraj ilimzn Citiraj  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 16.siječanj.2007 u 10:05
Elektronika mi je posao a audio segment, ajmo rec, hobi, iako sam od toga jedno vrijeme zivio... duga je to prica.
Pocelo me zanimati negdje u 7-8 razdredu osnovnjaka, a od tada je proslo jedno 25 godina :)
Na vrh
nikko View Drop Down
Hiperaktivan
Hiperaktivan
Avatar

Pridružen:
01.prosinac.2005
Lokacija: Bosnia Hercegovina
Status: Offline
Postova: 711
Opcije posta Opcije posta   Pohvala  (0) Pohvala (0)   Citiraj nikko Citiraj  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 16.siječanj.2007 u 10:22
Originalno postano od strane člana: ilimzn ilimzn napisao:

Elektronika mi je posao a audio segment, ajmo rec, hobi, iako sam od toga jedno vrijeme zivio... duga je to prica.
Pocelo me zanimati negdje u 7-8 razdredu osnovnjaka, a od tada je proslo jedno 25 godina :)

7-8 rezred nisam sam,nisam sam Yes.Ja sam poceo jos ranije koliko se sjecam prvi je zaplatio jedan radio lampas,trazio sam male ljude koji pjevaju,samo ovi vise nikada nisu zapjevali.
A sto se tice opsirnoga teksta svaka cast.

Manje je vise,vise je bolje.
Na vrh
ilimzn View Drop Down
Hiperaktivan
Hiperaktivan


Pridružen:
15.prosinac.2006
Lokacija: Croatia
Status: Offline
Postova: 2601
Opcije posta Opcije posta   Pohvala  (0) Pohvala (0)   Citiraj ilimzn Citiraj  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 16.siječanj.2007 u 10:31
A cuj, ja sam u 7-8 razredu vec lemio (doduse sa s nikakvim znanjem zasto se stvari bas tako moraju zalotat na kup) a gdje su ljudi koji pjevaju sam trazio ni ne sjecam se koliko prije. Jedan od boljih trikova mi je u mladjahnim danima (tipa 3 godine) bilo guranje shrafcigera u utikac, s komentarima 'iskrice, iskrice', sve dok me jednog dana nije streslo, onda sam izjavio kako u stekeru zivi baba roga :)
Na vrh
eradoncic View Drop Down
Hiperaktivan
Hiperaktivan
Avatar

Pridružen:
16.travanj.2005
Lokacija: Croatia
Status: Offline
Postova: 2395
Opcije posta Opcije posta   Pohvala  (0) Pohvala (0)   Citiraj eradoncic Citiraj  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 16.siječanj.2007 u 10:35
Originalno postano od strane člana: ilimzn ilimzn napisao:


...
Treci faktor bi bili kondenzatori koji sluze za spajanje stupnjeva, blokiranje DC-a i AC-a u pojacalima. Bez obzira na topologiju, ako postoje, neki od njih ce biti izvan NPV i ma koliko mi dobro odradili sve ovo drugo, karakter tog kondenzatora ce odredjivati zvuk. Bez da ulazim u to koliko (jer to je opet relativna stvar), mozda bolje nesto o tome kako.
Ponovno, radi se o unosenju nelinearnisti kondenzatora (a tih ima raznih, nelinearni ESR, dielektricka apsorpcija, nelinearni kapacitet, elektrostrikcija, piezoelektricni efekti...) paralelno ili serijski s strujom ili naponom signala. Faktor na kojeg se treba najvise koncentrirati je cinjenica da u pravilu svi problemi kondenzatora rastu s povecanjem izmjenicnog napona na njemu - bilo da se radi o padu napona na serijskoj parazitnoj komponenti (R ili L) bilo da se radi o naponu na dielektriku.
Naravno, prvo biramo tip konda opcenito, no ponekad nam izbor moze biti znacajno suzen. Primjer: uz neinduktivnu konstrukciju, svaka folija je PUNO bolja od svakog elektrolita. Ako se elko moze zamijeniti folijom, zamijenite ga. Medjutim, tesko ce netko ici raditi foliju od 10000uF.
...
 
 
Iako je sve što si naveo apsolutno viša matematika za mene, dosta od navedenog mi je jasno, iako ne znam sve elemente i njihova međudjelovanja. U tom smislu za logičnost i sposobnost pojednostavljenja, što obično mogu samo ljudi koji iznimno dobro poznaju stvari
 
Kad smo već kod veznih kondova, jedno praktično pitanje: što učiniti kada recimo, proračunom (ili u samom uređaju) nađemo 2x10uF bipolarnih u konfiguraciji nepolarnog kondića (back to back), kada je ugrubo, njihov konačni kapacitet oko 1/2 nominalnih vrijednosti (oko 5 u ovom slučaju), i 2x15Uf, koje je relativno teško naći (dakle oko 7,5uF, +/- nominalna tolerancija bipolaraca od koji čine "bipolarca"? Nije u pitanju utrošak materijala, jer je sve okolo neusporedivo skuplje i s malo kompromisa...drugim riječima jel tu možda postoji kakva prednost? 
Inzistirati na točnoj vrijednosti, ili ići na  najbližu standardnu foliju?
Na sličan način, zašto proizvođači nerijetko stave 2x2,2uF umjesto da stave foliju od 1uF, a kond služi samo za smanjenje šuma recimo, diode, ili slično?
Na vrh
eradoncic View Drop Down
Hiperaktivan
Hiperaktivan
Avatar

Pridružen:
16.travanj.2005
Lokacija: Croatia
Status: Offline
Postova: 2395
Opcije posta Opcije posta   Pohvala  (0) Pohvala (0)   Citiraj eradoncic Citiraj  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 16.siječanj.2007 u 10:37
Originalno postano od strane člana: Gašo Gašo napisao:

ilimzn da ne ponavljam riječi Ishmaelove bilo bi mi veliko zadovoljstvo upoznati te na nekoj kavici.

 
Već vidim jednog od predavača u Klubu
Na vrh
nikko View Drop Down
Hiperaktivan
Hiperaktivan
Avatar

Pridružen:
01.prosinac.2005
Lokacija: Bosnia Hercegovina
Status: Offline
Postova: 711
Opcije posta Opcije posta   Pohvala  (0) Pohvala (0)   Citiraj nikko Citiraj  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 16.siječanj.2007 u 13:41
Originalno postano od strane člana: ilimzn ilimzn napisao:

A cuj, ja sam u 7-8 razredu vec lemio (doduse sa s nikakvim znanjem zasto se stvari bas tako moraju zalotat na kup) a gdje su ljudi koji pjevaju sam trazio ni ne sjecam se koliko prije. Jedan od boljih trikova mi je u mladjahnim danima (tipa 3 godine) bilo guranje shrafcigera u utikac, s komentarima 'iskrice, iskrice', sve dok me jednog dana nije streslo, onda sam izjavio kako u stekeru zivi baba roga :)

E ovo za baba rogicu jos nicam cuo,cudna je djecija masta,sto se tice lemila,ja sam lemio sve zivo,cilime etisone,stolove poslje toga degenek-batine pa sve ponovo.
Sta sam samo starom vrhova polomio,joj samo se sjetim sta sam sve prezivio.
Manje je vise,vise je bolje.
Na vrh
 Odgovori Odgovori Stranica  12>
  Podijeli temu   

Skoči na drugi Forum Forumske ovlasti View Drop Down

Forum Software by Web Wiz Forums® version 11.10
Copyright ©2001-2017 Web Wiz Ltd.

Stranica je generirana u 0,266 sekundi.


Audiofil.net @ 2017   l   Hosted by PLUS


ZADNJIH 20 POSTOVA
Forum: Uradi sam
DIJELOVI: TREBA MI...
Forum: Uradi sam
DIY AD844 Discrete OpAmp
Forum: Snimanje, miksanje, masteriziranje
Chesky Binaural
Forum: Audio komponente
Musical Fidelity Nuvista 600
Forum: Audio komponente
Audiosilente, Thorens, belt,...
Forum: Audiofil.net klub
Klub 09.11.2019 Fyne audio +...
Forum: Komponente
Kako popraviti potenciometar...
Forum: Audio komponente
Upgrade/popravak Musical Fid...
Forum: High-End
Minhen High end show 2019.
Forum: Audio komponente
Entry Level sistem dio po di...
Forum: Audio komponente
Pomoć - zvučnici preporuka
Forum: Audio komponente
Marantz Na 6006 Network Play...
Forum: Komponente
Pioneer VSX922 problem
Forum: Predstavite se
pozdrav svima
Forum: Audio komponente
TooLoud fest 2019.
GLAZBENI FORUMI
Forum: CD i ostali mediji
JAZZ KLUB
Forum: CD i ostali mediji
Što slušate?
Forum: CD i ostali mediji
Nova muzička izdanja
Forum: Vinyl
Zadnji LPi koje ste kupili/d...
Forum: Live
Najave koncerata i fest...
Forum: CD i ostali mediji
Electronica ...
Forum: CD i ostali mediji
Najbolje snimke orgulja
Forum: CD i ostali mediji
Nostalgija
Forum: CD i ostali mediji
Tool Fear Inocolum
Forum: Vinyl
budget gramofon
NEVEZANO UZ HI-FI
Forum: Ostalo
RIP
Forum: Ostalo
Night Club
Forum: Ostalo
Dobri linkovi
Forum: Ostalo
Vic!!!
Forum: Ostalo
Pristup glazbi vs. pristup h...
Forum: Ostalo
FILM POINT
Forum: Ostalo
DH Gate.com
NOVI ČLANOVI
musiclove
trend
fisher
cydia
moonman5
oldtajmer
Gogo_kt