Ispiši stranicu | Close Window

Koliko je, realno, ampu potrebno snage?

Web: Audiofil - feel the sound -
Kategorija: Hi-Fi
Ime foruma: Audio komponente
Opis foruma: Problemi, pitanja, preporuke ...
URL: Http://www.audiofil.net/forum/forum_posts.asp?TID=15135
Datum ispisa: 27.svibanj.2020 u 03:52
Verzija Softwarea: Web Wiz Forums 11.10 - http://www.webwizforums.com


Tema: Koliko je, realno, ampu potrebno snage?
Objavio: Darco
Tema:: Koliko je, realno, ampu potrebno snage?
Datum objave: 18.svibanj.2020 u 00:12
Na žalost, tema je lockana pa je ne mogu izvući kao ove neke.

http://www.audiofil.net/forum/forum_posts.asp?TID=2713&KW=koliko+snage&PN=1&title=koliko-snage-vam-stvarno-treba" rel="nofollow - http://www.audiofil.net/forum/forum_posts.asp?TID=2713&KW=koliko+snage&PN=1&title=koliko-snage-vam-stvarno-treba

Trenutno sam na 20toj stranici od ukupno 40+, pa pretpostavljam da će biti malo burnije za koju stanicu.

Ne vezano za lock, već do ove 20te ima toliko know how zanimljivog štiva, koji može pomoći pojedincima koji koji možda traže nešto novo/ drugo.

Ima i dosta techa, da.....ali se da skuziti i ako nisi tech potkovan, ukoliko imaš mrvicu strpljenja i volje


-------------
Predstavnik neukih



Odgovori:
Objavio: Gašo
Datum objave: 18.svibanj.2020 u 11:57
Želiš ozivjeti tu temu ili..?


-------------
RPi3+Digi Pro(Soundness mod), AD1865 filterless non oversampling DAC ,Marohei Maduro S, Pioneer C-21,Marohei Maduro S, Pioneer M-22, Neotech SOCT-18 TP,Canare 4S8, ATC SCM 19 V2


Objavio: Darco
Datum objave: 18.svibanj.2020 u 12:49
Može, ima puno zanimljivih objašnjenja kako nešto radi....i nema neke žustrine (osim ponekog izgubljenog prijevoda/razumijevanja tu i tamo).

Neki citati (koji se ne mogu koristiti kad je lockano) bi bili zanimljivi, a i dobro za pohraniti


-------------
Predstavnik neukih


Objavio: hudo
Datum objave: 18.svibanj.2020 u 13:54
Evo jedno moje pitanje na ovo pitanje:
zasto neki proizvodjaci deklariraju preporucenu snagu pojacala (LS50 npr) 20-100W, a onda u aktvni model ugrade 200W+30W pojacala (LS50W)? Primjetio sam slicno kod mnogih aktivnih modela.


-------------
Pi2AES RoPieee - Yggdrasil / Music Hall 7.1 - PrimaLuna Prologue Prem pre - Nord NC500 mk2 power - Focal 1028be


Objavio: Darco
Datum objave: 18.svibanj.2020 u 14:24
Evo par postova (ima ih dosta više) koji već sami po sebi imaju vrijednost (zbog različitog kodnog sustav u prelasku na novi forum, neki karakteri nisu original, ali skužit će se riječi)

Sicko, na vise mesta sam procitao podataka da je normalni nivo slusanja muzike u sobi u rasponu 77-82 dB, u zavisnosti od toga koliko je okolina bucna ili tiha.

Ja sam merio zvucne pritiske u mom stanu, dakle u tri sobe, na tri sistema. Odmah da kazem, merac je bio neki mali, i ne treba ga shvatiti previse doslovno, mada je brzina reakcije igle na skali zaista bila jako brza. Srecom, pa je imao ugradjenu opciju "Peak Memory", ode do trenutnog maksimuma pa ostane tamo da saceka jos glasnije.

Elem, ispalo je da sam ja, zbog lokacije na kojoj zivim, na onih 82 dB, sa laganom tendencijom ka 83 dB. I zaredjam ja tako po vrstama muzike, od tihih kamernih grupa, akusticne gitare, preko jazz-a i laganog popa, do simfonijskog orkestra i bas onako skroz razbijackih rock grupa.

I dobijem da su mi apsolutni spicevi, inace postignuti na jednom odlicnom snimku "Also Sparch Zarathustra" u klasici i vec vise puta pomenuti bubanj od 2,5 metra na Blue Man Group CD-u, dali spiceve od 28W za normalno slusanje, a kada odvalim tako da mi se trese staklo na vitrini (ima jedno koje je malo labavije), onda preskacem 50W, do oko 53-54W. Medjutim, moram i to da kazem, postoje tu jos dva dodatna elementa potrebna da se kompletira cela slika: prvo, moje kutije su relativno efikasne, 92 dB/1W/1m, sto znaci da im je u principu potrebno manje snage, i drugo, postignuta glasnost je bila neprijatna, nisu to nivoi na kojima bih mgao satima da slusam muziku.

Jedino je AR94 iscedio malog Harmana u onim najgorim spicevima, sto ne smatram cudnim, jer su to kutije sa veoma gadnom krivom impedanse koje iscede i mnogo jace od Harmana (6550, 2x50/70W u 8/4 oma, SEPP). Medjutim, ako zamenim tog malog sa malo starijim bratom, modelom 680 (2x85/130W u 8/4 oma), tada vec nema problema, ovaj je ipak osetno realno jaci, mnogo vise nego sto bi se po brojkama zakljucilo (moze da rukne 562W u 2 oma u impuslima).

Poenta je, 100W je za kucne potrebe kao hladne vode dosta, ali pod izvesnim uslovima. Misteriozni Kiko, koji koristi High Tech NASA izlazne tranzistore pa ne sme da kaze koji su, i ja smo to sublimirali u tezi "pravi vati". Mislim da ti nismo objasnili sta to znaci. U najkracim crtama, "pravi vati" su ona situacija kada se pojacavac ponasa kao idealan naponski izvor, pa daje isti napon u svaku impedansu, sto znaci da se nominalna snaga u vatima udvostruci svaki put kada se impedansa kutija prepolovi. Drugim recima, da ga apsolutno ne zanima sta si ti proglasio za zvucnik, on radi svoj posao i tacka.

Ili, u prevodu, da daje recimo 100/200/400W u 8/4/2 oma (sinusno, dakle trajno, ne u impulsima). Realno, to je naravno vise, jer uvek postoji neka dodatna dinamicka rezreva. Da bi to mogao, on mora da ima posteno odradjenu elektroniku, vrlo jake izlazne stepene i jos jace izvore napajanja. Ali, kada takav dohvati zvucnik, tu vise nema price, puni ga kako voli i kontrolise ga apsolutno koliko je za elektroniku to moguce.


-------------
Predstavnik neukih


Objavio: Darco
Datum objave: 18.svibanj.2020 u 14:25
Dinamički udar i tranzijent ne znači jedno te isto, kada ove izraze primjenjujemo na glazbeni materijal.

Dinamički udar je poveaanje magnitude signala u odnosu na neku nazovi prosjeenu razinu, a tranzijent je poveaanje amplitude ma u koliko god kratkom vremenskom isjeeku.

Znaei, kada u tihoj glazbi imaš eist udarac basa ili recimo bubnja, to je dinamieki udar, koliko god on iznosio u decibelima. Ali kada istovremeno opali i einela, onda je tu rijee o visokofrekventnoj komponenti u signalu koja se superponira onoj niskofrekventnoj, što znaei da se pridodaje niskofrekventnoj kako god ova mijenjala amplitudu protekom vremena. Mora "ostati prostora" za dodavanje ove visokofrekventne komponente. Malo je elektrieke snage potrebno za visokofrekventnu komponentu, ali je potrebno osigurati da ona amplitudno ostane netaknuta, nego vjerno prenijeta u iznosu u kojem je i bila. Kada je rijee o pojaealu, za to je potreban što veai napon napajanja pojaeala, a ne snaga kao takva. Kad je rijee o potrebnoj brzini za reprodukciju tranzijenta u signalu, to je daleko manji problem pojaeala nego zvuenika.

Sve skupa, dakle udarac basa, bubnja i einele jest dinamieki udar, ali to je zato što je dinamieki udar širji pojam od tranzijenta. Tranzijenti su najeešae sastojnice dinamiekih udara, i njihovo "odsijecanje" se ne percipira kao nedostatak snage nego nedostatak kvalitete reprodukcije.


-------------
Predstavnik neukih


Objavio: Darco
Datum objave: 18.svibanj.2020 u 14:26
Ja jesam rekao da i 50W moze biti dovoljno ako su zvucnici vrlo osetljivi, odnosno efikasni. "Moze" nije isto sto i "mora" ili "treba".

Licno smatram da je za bar 99% ljudi koji se bave audio tehnikom i slusaju u sobama svojih kuca, 100W/8 oma (uz uslov i 200/400W u 4/2 oma!!!) sasvim dovoljno. Hajde da ne budemo bas apotekari, recimo klasa 100-150W/8 oma (uz pomenuti uslov) zadovoljava najveci broj korisnika.

Uvek ce biti neka manjina kojoj ce i mnogo manje biti dovoljno, i kojima ni 500W/8 oma nije dovoljno. Ali, to je ipak manjina, nebitna u odnosu na celinu jer je isuvise mala da bi bila statisticki znacajna.


-------------
Predstavnik neukih


Objavio: Darco
Datum objave: 18.svibanj.2020 u 14:27
Nije rekao da je snaga nepotrebna. Nitko ne govori o nepotrebnosti u nekakvom apsolutnom, iskljueivom smislu.

Nego se radi o tome da visoko postavljena rezerva snage iziskuje i nemale zahtjeve na brzinu rada takvog pojaeala ako se želi zadržati klasu ure?aja, što rezultira eksponencijalnim poveaanjem troškova izrade takvoga ure?aja. Na eksponencijalni porast troškova izrade, jednostavno se lijepe i eksponecijalno visoke zarade.

U konaenici, imaš nerazumno skup ure?aj sa, doduše, stvarno visokim moguanostima.

Jedini problem je u tome ako netko nije znao da mu toliko visoke moguanosti ure?aja doista nisu potrebne, te da je iste konaene performanse eitavog sustava mogao imati i s ure?ajem stvarno slabijih moguanosti ali još uvijek s više nego dovoljno odre?enom rezervom.

Jer, naposlijetku - što je prekomjerna rezerva nego li: mrtvi kapital.

Ljudi gladuju. Neki gladuju za klasom ure?aja više, a neki bogami i za hranom.


-------------
Predstavnik neukih


Objavio: donkimizer
Datum objave: 18.svibanj.2020 u 14:27
Originalno postano od strane člana: hudo hudo napisao:

Evo jedno moje pitanje na ovo pitanje:
zasto neki proizvodjaci deklariraju preporucenu snagu pojacala (LS50 npr) 20-100W, a onda u aktvni model ugrade 200W+30W pojacala (LS50W)? Primjetio sam slicno kod mnogih aktivnih modela.


Headroom naravno. Želiš da pojačalo dostavi svu moguću snagu koju zvučnik može preživjeti bez ulaska u clipping i distorziju. (a kod kefa koji si naveo mislim da su i pojačali woofer tak da ima i veći Xmax i veći power handling, pa je i to djelomično razlog)

Preporuku treba uzeti i s dozom rezerve jer ne znaš da li je i kako je proizvođač testirao maksimalne dosege zvučnika.
100-200 W u 8 Ohma (dakle i u 4) je općenito dovoljno za praktički bilo koji kućni zvučnik.



Objavio: Darco
Datum objave: 18.svibanj.2020 u 15:07
Vidim da smo došli do baseva , auto subwoofera itd. Mislim da je svar snage amplifikacije u high-endu dosta jednostavnija nego što se da zakljueiti po vašim postovima. 

Ja u hifi-ju i high-endu vidim dvije frakcije a to su ljubitelji visokoosjetljivih zvuenika koji ne trebaju snagatore i oni koji vole zvuk niskokorisnih zvuenika i tebaju snagatore. Svaki od tih pristupa ima i prednosti i mana. 

Poznato je da visoka osjetljivost zvuenika nosi za sobom uži i neravnomjerniji frekvencijski raspon ,malo nerealnu boju tona,užu disperziju, veei šum elektronike(pogotovo lampaša) itd. , ali isto tako ti zvuenici imaju bolju samokontrolu (istitravanja) puno brže i prirodnije prenose dinamieke promjene, impulse, imaju manji IMD i u spoju sa pojaealom trebaju manje napona i struje da bi proizveli visok zvueni tlak. Kako su napon i struja manji, dolazi do manjih elektrienih nuspojava kao što su indukcija, kapacitivnost i mehanieke rezonancije spojnih kablova, pojaeivaeki sklopovi lakše dišu itd. 

Nisko osjetljivi zvuenici imaju širi i mirniji frekvencijski raspon , širu disperziju i manje koloracije tona. Sa snagom koju traže ide ovako. Kako su tu membrane prepuštene manjoj kontroli akustiekog sistema (nema trube kao akustiekog tranformatora i tlaene komore ispred membrane) te veeim hodovima memebrane , osim snage (napon i sruja), treba im i veea kontrola od strane pojaeala da se smiri membrana , pogotovo veeeg promjera i mase. Kako dubokog kvalitetnog basa nema iz promjera manjih od 20-25cm snaga je jednostavno potrebna ako želimo full range zvuenik. 

Reprodukcija glazbe je sve osim mirnog signala jer je puna tranzijenata i udaraca koji da bi bili kvalitetno reproducirani ne smiju biti dinamieki odrezani i stisnuti. Kvalitetna amplifikacija trebala bi u svakom trenutku napojiti gladne zvuenike raznorodnim i kompliciranim signalima bez pada ili rezanja napona. Znaei realno gledano eim više kvalitetne snage tim ee sustav upadati u manje nevolje. Nekom se to eini megalomanski i nevjerojatno ali je na žalost to tako.


-------------
Predstavnik neukih


Objavio: Darco
Datum objave: 18.svibanj.2020 u 15:11
Dakle, imamo pojacavac od 40W i od 100W, uzmimo da su jednako dobro projektovana i izvedena, bez obzira sto ce onaj jaci nuzno i kostati vise.

Za sobne uslove, sa kutijom koja ima efikasnost od 95 dB/1W/1m, tvrdim ti da REALNO NIKADA NECE BITI RAZLIKE koje potice od snage, odnosno razlike kojoj je snaga uzrok.

Za iste uslove, ali sa kutijom koja ima efikasnost od recimo 89 dB/1W/1m, nema spora da ce jaci pojacavac biti daleko bolje i definitivno preferirano resenje.Jer ovde imamo zahtev za 4 puta vecom snagom za istu glasnost.

U proseku, opet nece biti razlika, ali posto muzika nije prosek, nego serija uspona i padova, bas zbog vernosti reprodukcije tih udara veca snaga ce sigurno biti bolje i vernije resenje. Tu nema spora.

Ali relativizam u odnosu an efikasnost kutija, pri cemi je sve ostalo isto, i dalje nastavlja da postoji.

Mogli bi sada dalje nastaviti da te udaramo bezbol(nom) palicom. Za one kutije od 95 dB/1W/1m, ja mislim da bi ubedljivo najbolje resenje i dalje bio pojacavac od 50W - ali u pravoj, cistoj klasi A. To je tek kontrola, jednostavno ljudska rasa ne zna za bolje. Sa takvom kutijom, verovatnoca (dakle, ne 100% sigurno, ali najverovatnije) je da bi taj od 50W u klasi A oduvao onog od 100W u klasi AB.

Medjutim, sa kutijama od 89 dB/1W/1m, cista klasa A od 50W bi i dalje svirala bolje od klase AB od 100W, delimicno bi bio prekriven problem manjka snage, ali bi na impulsima ipak, pa makar i samo lagana prednost bila na strani jaceg.

Kako god pogledas, pitanje snage je neraskidivo vezano za efikasnost kutija i tu nema bezanja. Bas zato je i nemoguc bilo kakav aposlutni odgovor ili formula za potrebnu znagu. Zavisi.


-------------
Predstavnik neukih


Objavio: Darco
Datum objave: 18.svibanj.2020 u 15:20
Ako stavis dav istovetna sistema jedan pored drugoga, sve isto sem pojacavaca, jedan recimo 50W, drugi recimo 100W, i pocnes da slusas muziku sa njima, desice se:

1. Sve dok je muzika na nivou sobne glasnosti, racunajuci naravno i tranzijente, i sve dok ukupni zahtevi ne dostizu granicu slabijeg pojacavaca, ne moze se a priori tvrditi da ce jaci zvucati bolje po BILO KOM osnovu, ukljucujuci i snagu, a posebno kontrolu;

2. Kada se dogura do granice snage manjeg pojacavaca, onda ce sasvim normalno onaj jaci imati jasnu prednost. To je ocigledno i tu nikada nije ni bilo spora.

Kljucna varijabla - efikasnost zvucnika. Ako su oni manje ili malo efikasni, jasno je da ce za isti nivo glasnosti biti potrebno vise snage. I obrnuto, sto su kutije efikasnije, to sve realne razlike izmedju pomenuta dva pojacavac postaju manje, da bi u jednom momentu postale potpuno nebitne.

Naravno da ima i drugih varijabli, te kako glasno vlois da slusas, te kakva ti je akustika sobe, te kakvu vrstu muzike pretezno slusas, te gde je prag tolerancije tvoje devojke/supruge/mame, itd.

Tvrdim ti da ce tvoj "ukupni dojam" biti najbolji i sa polovinom snage tvog 100W pojacavaca ako je u cistoj klasi A, ali i ako je ljudski naravljen, jer i ovde, kao i svugde drugde, sama cinjenica da radi u klasi A ne garantuje dobar zvuk, samo ga cini daleko verovatnijim nego sa klasom AB. Cuo sam ja i nekoliko pojacavaca u cistoj klasi A koji bih viose voleo da ih nisam cuo.

Klasa A je KRAJNJE neefikasna, sto znaci da je razbacivanje struje ogromno, preko 90%, najcesce i preko 95%. To znaci da se ludacki greje, jer izlazni stepen disipira maksimalnu snagu stalno, bez obzira ima li signala ili ne. Paradokslano, suprotno klasi AB, klasa A je hladnija sto glasnije radi - jer umesto da se snaga disipira na tranzistorima, salje se u zvucnik.

To znaci da za cistu klasu A nuzno moras imati manje napone napajanja i daleko veci broj izlaznih tranzistora i posebno hladnjaka. Medjutim, kljuc je "cista" klasa A - to znaci da nema klase AB, maksimalna snaga plus par vati i kliping, tacka.

Njena kljucna prednost je u tome sto su svi tranzistori uvek 100% otvoreni, bilo signala ili ne. Ergo, brzina se svodi na apsolutne fizicke parametre tranzistora, bez primesa preskakanja iz klase AB u klasu B. Vreme uspona je apsolutno za dato kolo, vreme smirenja je apsolutna nula (jer tranzistori nastavljaju da provode i kada prodje signal, pa mogu da ga prate apsolutno precizno), damping faktor je apsolutan za dato kolo, a po definiciji daleko veci od klase AB za istu nazivnu snagu.

Dakle, za slucaj da nisi ukapirao stos, pojacavac od 25W u cistoj klasi A ce kontrolisati zvucnike neuporedivo bolje od pojacavaca u klasi AB od 1, 2, ...10, ...100 KW naprosto zato sto je njegova kontrola apsolutna. Nikakvi faktori snage, desetine izlaznih tranzistora, itd, u klasi AB, a mamut pojacavaci jedino i mogu da rade u klasi AB ili bi ti trebala gradjevinska dizalica svaki put kada hoces da oprasis pod ispod njih, plus pojacanje pota armiranim betonom, to ne bi moglo da bude lakse od 500-600 kg za recimo 500W u cistoj klasi A i to u samo 8 oma.

Da zakljucim - pretpostavljajuci samo kompetenetan dizajn, ne mora savrsenstvo, cista klasa A je Gospod Bog za brzinu i kontrolu kutija, njoj moze konkurisati samo druga klasa A.


-------------
Predstavnik neukih


Objavio: Gašo
Datum objave: 18.svibanj.2020 u 16:32
Originalno postano od strane člana: hudo hudo napisao:

Evo jedno moje pitanje na ovo pitanje:
zasto neki proizvodjaci deklariraju preporucenu snagu pojacala (LS50 npr) 20-100W, a onda u aktvni model ugrade 200W+30W pojacala (LS50W)? Primjetio sam slicno kod mnogih aktivnih modela.
Zato sto su nabavili takav D class modul.

-------------
RPi3+Digi Pro(Soundness mod), AD1865 filterless non oversampling DAC ,Marohei Maduro S, Pioneer C-21,Marohei Maduro S, Pioneer M-22, Neotech SOCT-18 TP,Canare 4S8, ATC SCM 19 V2


Objavio: hudo
Datum objave: 18.svibanj.2020 u 16:47
Originalno postano od strane člana: Gašo Gašo napisao:

Originalno postano od strane člana: hudo hudo napisao:

Evo jedno moje pitanje na ovo pitanje:
zasto neki proizvodjaci deklariraju preporucenu snagu pojacala (LS50 npr) 20-100W, a onda u aktvni model ugrade 200W+30W pojacala (LS50W)? Primjetio sam slicno kod mnogih aktivnih modela.
Zato sto su nabavili takav D class modul.


Vjeroatno, imali su na skladistu neke module koji su dobili u kompenzaciju ili kolicinski popust, a kako ionako rade teski DSP unutra, ne treba im ludo pojacalo ...

Malo sam se izgubio u ovoj temi, nema sanse da procitam ove gore eseje, al sta nije problem ovdje da pokusavamo generalizirati stvar, a u stvari ovisi od slucaja do slucaja. Kakva je soba, zvucnik, gain pojacala, ukusi, vrsta muzike, ... i onda skuzis da je nemoguce reci koliko realnu ampu treba snage. Amp treba biti kvalitetan, bilo 10W ili 1kW, i uklopiti se u ostatak sistema.


-------------
Pi2AES RoPieee - Yggdrasil / Music Hall 7.1 - PrimaLuna Prologue Prem pre - Nord NC500 mk2 power - Focal 1028be


Objavio: Gašo
Datum objave: 18.svibanj.2020 u 17:03
Tocno



-------------
RPi3+Digi Pro(Soundness mod), AD1865 filterless non oversampling DAC ,Marohei Maduro S, Pioneer C-21,Marohei Maduro S, Pioneer M-22, Neotech SOCT-18 TP,Canare 4S8, ATC SCM 19 V2


Objavio: Darco
Datum objave: 18.svibanj.2020 u 17:05
Originalno postano od strane člana: hudo hudo napisao:

Malo sam se izgubio u ovoj temi, nema sanse da procitam ove gore eseje, al sta nije problem ovdje da pokusavamo generalizirati stvar, a u stvari ovisi od slucaja do slucaja. Kakva je soba, zvucnik, gain pojacala, ukusi, vrsta muzike, ... i onda skuzis da je nemoguce reci koliko realnu ampu treba snage. Amp treba biti kvalitetan, bilo 10W ili 1kW, i uklopiti se u ostatak sistema.
Haha....to sam stavio neke postove (na zalost nisam citirao pojedince koji su pisali) koji imaju glavu i rep (barem meni), te daju neka zanimljiva objašnjenja i poglede na neke stvari. Možda nekim pojedincima koji su godinama u HiFi možda imaju manju vrijednost, ali sudeći po prepisci iz 2005 (gdje nije falilo staža), vjerujem kako i danas ove stvari imaju vrijednost

E sad, ja sam iz iščupao iz rasprave koja traje 48 stranica te sami po sebi malo gube "tonove".

Ali rasprava i objašnjavanja na 48 stranica, bez nekih većih OTova, te bez "nekih" trzavica.....je, po meni, apsolutno zanimljivo štivo.





-------------
Predstavnik neukih


Objavio: zed_alive
Datum objave: 18.svibanj.2020 u 17:49
pitanje, sad, koliko treba shvatiti te postove kao nešto apsolutno referentno. primjerice, autor (dvv?) uvjetno rečeno veliča A klasu toliko da maltene ispada da ona sama po sebi rješava sve druge probleme, a koji se zapravo rješavaju dizajnom, ne klasom

-------------
kupujem tehnički ispravni audio


Objavio: Darco
Datum objave: 18.svibanj.2020 u 18:14
Ne govori baš tako jer su ovo postovi koji sam skopirao, a koji su u temi imali neki uvod, zaplet itd...

A za A klasu je rekao da imaju najbolju kontrolu (normalno, ovisno o dizajnu, jer to što je nešto A klasa ne znači automatski da je dobro pojačalo)  kojoj ovi ostali ne mogu parirati.


-------------
Predstavnik neukih


Objavio: Gašo
Datum objave: 19.svibanj.2020 u 13:22
Tematika oko pojačala i klasa je toliko široka da se neda unificirati i pojednostaviti na način na koji se to okvirno pokusalo u onoj staroj temi. 

Tražilo bi obradu dva ili par egzaktnih primjera pojačala razlicite kvalitete da bi se iz topologije i izvedbe možda moglo donesti zakljucke zašto je jedno pojačalo kvalitetnije (slušno i mjerno dokazano) od drugog.

To ulazi direktno u tehnički/topološki dizajn i izvedbu zadanih primjera i desifriranje uzroka za to.


-------------
RPi3+Digi Pro(Soundness mod), AD1865 filterless non oversampling DAC ,Marohei Maduro S, Pioneer C-21,Marohei Maduro S, Pioneer M-22, Neotech SOCT-18 TP,Canare 4S8, ATC SCM 19 V2


Objavio: Gašo
Datum objave: 19.svibanj.2020 u 14:15
Ako je neko pojačalo konstruirano da radi i u izlaznom stupnju u A klasi, to ne znači automatski da ce biti ukupno bolje od drugog pojačala ciji izlazni stupanj radi u A/B klasi.

Nemojte se kaciti na to prilikom izbora pojačala.


-------------
RPi3+Digi Pro(Soundness mod), AD1865 filterless non oversampling DAC ,Marohei Maduro S, Pioneer C-21,Marohei Maduro S, Pioneer M-22, Neotech SOCT-18 TP,Canare 4S8, ATC SCM 19 V2


Objavio: Darco
Datum objave: 19.svibanj.2020 u 14:40
Nije ništa automatski bolje.

Ono što mene zanima, a nije navedeno u nijednom postu u navedenoj temi, kako stoje stvari po pitanju "potrebne kvalitetne" snage u kombinaciji pre ampa i izlaznog pojačala (ta kombinacija me i općenito zanima , a znam da nedovoljno razumijem odnos i važnost uloga)

Cijelu sam temu pročitao, ali nisam naišao na nikakve konstatacije ili mišljenja u slučajevima dva ampa.

Vjerojatno je važniji odabir izlaznog po pitanju kontrole.....ali opet, kakva snaga je potrebna za pre amp (kao što rekoh, taj dio mi je još dosta zbunjujući)



-------------
Predstavnik neukih


Objavio: donkimizer
Datum objave: 19.svibanj.2020 u 15:13
Saznati točno koliko snage trebaš možeš prilično lako na osnovu zadanih ciljeva sustava s obzirom na zvučnike koje posjeduješ, npr. limitirati s obzirom na distorziju je prilično razumno. Dobiješ vrlo egzaktnu brojku pa na temelju tog kriterija brzo suziš izbor pojačala.


Objavio: hudo
Datum objave: 19.svibanj.2020 u 15:24
Sta to znaci "limitirati s obzirom na distorziju"?

Moja neka polazna tocka je; ako imas toplije zvucnike gdje se mora kontrolirati (pretjerana) kolicina basa, probaj neku D klasu koja obicno dolazi sa 200+ W. Ako je zvucnik balansiran, ili svjetlijeg karaktera, onda ce AB ili A klasa raditi dobro, sa vise W ako je imendancijska krivulja posvuda i niza osjetljivost.
Ja sam npr stavio topliji cjevni preamp i neutralan/hladan D izlaz, na otvorenije/svjetle zvucnike, tako da su raznorazne kombinacije moguce, cisto jer sam ciljao odredjeni karakter zvuka, dokle bi neka druga osoba izabrala drugaciji pristup ...


-------------
Pi2AES RoPieee - Yggdrasil / Music Hall 7.1 - PrimaLuna Prologue Prem pre - Nord NC500 mk2 power - Focal 1028be


Objavio: Gašo
Datum objave: 19.svibanj.2020 u 15:35
Prvo da rezimiramo zašto pretpojačalo uopce postoji kao zasebna komponenta.

Prvenstveno radi želje da se odvajanjem sklopova zaslusnih za prve stupnjeve pojačanja postignu bolji uvjeti za rad takvih sklopova, odnosno povisi im se kvaliteta.  
Bolji uvjeti podrazumjevaju više cimbenika poput fizickog i elektrickog odvajanja sklopova od velikih transformatora kakvi borave u pojačalima snage i samim time imaju potencijal da sire u okolinu više smetnji, zatim više prostora za bolje elaborirana sklopovlja napajanja, amplifikacije, vođenja mase(grounda) , odvajanje L i R kanala(manje preslusavanje....

U pretpojačalima se cesto nalaze i izuzetno osjtljivi sklopovi gramafonskih prepojačala koja se nalaze ispred sklopova linijskih prepojačala, pa ih možemo nazvati i predpretpojacala. 
Uglavnom u pretpojačalu se nalaze vrlo osjetljivi sklopovi koji samim snižavanjem smetnji u okolini imaju uvjete za bolji, niži ukupni generirani šum itd.

Kako sad imamo vec neko naponsko i strujno prepojačanje signala i pojačala snage su relativno rasterecena potrebe za pojačanjem pa sklopovi unasaju manje suma.

No postoji i druga ne tako ocita interakcija preampa i izlaza koja kreira potrebu za pretpojačalom.

Izlazna pojačala znaju imati prilicno prgave ulazne stupnjeve što se pogona tice, cak slicno ponašanju zvučnika što se impedance tice, ali umanjeno naravno i u rangu manjih velicina i nivoa signala, ali prisutno.
Tu uskace prepojačalo da svojim "potencijalom" na izlazu bez problema izlazi na kraj sa "zlocestocama" ulaznih stupnjeva pojačala snage, i rasterecuje izvorne komponente tog zadatka koje cesto one niti ne mogu odraditi.

Da skratim, kombinacija pretpojačalo i izlazno pojačalo postoje da bi se lakše postigla što viša kvaliteta odrađene zadaće amplifikacije kao takve.


-------------
RPi3+Digi Pro(Soundness mod), AD1865 filterless non oversampling DAC ,Marohei Maduro S, Pioneer C-21,Marohei Maduro S, Pioneer M-22, Neotech SOCT-18 TP,Canare 4S8, ATC SCM 19 V2


Objavio: Darco
Datum objave: 19.svibanj.2020 u 15:38
Krivo sam se izrazio...

Kako je bilo govora i optimalnom iskorištavanju kombinacije pojačala i zvucnika (ovisno o efikasnosti i inim stvarima), te je to dosta dobra opisano (i tehnički i funkcionalno)....zanimalo me na koji to parametar/šta god osoba treba obratiti pozornost kod odabira pre ampa (da ne bi zajebo prijašnju priču o "optimalnom" setupu pojacala i zvucnika.......)


-------------
Predstavnik neukih


Objavio: Gašo
Datum objave: 19.svibanj.2020 u 15:50
Originalno postano od strane člana: donkimizer donkimizer napisao:

Saznati točno koliko snage trebaš možeš prilično lako na osnovu zadanih ciljeva sustava s obzirom na zvučnike koje posjeduješ, npr. limitirati s obzirom na distorziju je prilično razumno. Dobiješ vrlo egzaktnu brojku pa na temelju tog kriterija brzo suziš izbor pojačala.
Nebi se slozio da je to tako jednostavno jer u glazbenom materijalu zna biti nepredvidivih tranzijenata puno višeg nivoa od predviđenog prosjeka glasnoce koji nerijetko prolete odrezani, nekorektno odrađeni a uz to mogu zasititi sklopove amplifikacije (trenutni clipping).
koliko ce to primjetno biti ovisi i o tome kako se pojačalo nosi s takvim momentima i koliko brzo dođe k sebi nakon tih pojava.
Govorimo sad o kvaliteti.

To je povezano i sa onom pojavom da kvalitetna pojačala vece snage zvuce poletnije i opustenije od onih manje snage.  
Ima veze i sa povecanim potrebnim brzinama sklopa (slew rate) kod pojačala vece snage. Njihov odziv na brze tranzijente je brži u odnosu na braću manje snage.

Također, neki ljudi, inženjeri, su primjetili da viši naponi napajanja sklopova daju bolje zvucne rezultate, cujna je ta sloboda, tako da neki dizajniraju i pretpojačala koja rade na iz prve gledano nepotreno visokim naponima napajanja sklopova.
Također to je ponekad i razlog zašto lampaška (pret)pojačala imaju protocniji i "brži" zvuk od tranzistorskih.


-------------
RPi3+Digi Pro(Soundness mod), AD1865 filterless non oversampling DAC ,Marohei Maduro S, Pioneer C-21,Marohei Maduro S, Pioneer M-22, Neotech SOCT-18 TP,Canare 4S8, ATC SCM 19 V2


Objavio: donkimizer
Datum objave: 19.svibanj.2020 u 17:13
Originalno postano od strane člana: hudo hudo napisao:

Sta to znaci "limitirati s obzirom na distorziju"?


Pa uzmeš distorziju kao kriterij. U tipičnom slučaju gdje je pojačalo jače od zvučnika, zvučnik je taj koji će se prvi početi buniti. Radiš sinusne sweepove i pojačavaš dok ne dosegneš izmjerenu distorziju koja je objektivno ili subjektivno prevelika i tu staneš i tu ti bude limit glasnoće za bilo koji sadržaj koji puštaš.
Tako ja recimo štitim sub jer nemam naponski limiter na pojačalu, našao sam najveću glasnoću na kojoj sub može svirat bez da pređe kulturni THD i preko toga ne idem.


Objavio: donkimizer
Datum objave: 19.svibanj.2020 u 17:18
Originalno postano od strane člana: Gašo Gašo napisao:

Nebi se slozio da je to tako jednostavno jer u glazbenom materijalu zna biti nepredvidivih tranzijenata puno višeg nivoa od predviđenog prosjeka glasnoce koji nerijetko prolete odrezani, nekorektno odrađeni a uz to mogu zasititi sklopove amplifikacije (trenutni clipping).
koliko ce to primjetno biti ovisi i o tome kako se pojačalo nosi s takvim momentima i koliko brzo dođe k sebi nakon tih pojava.
Govorimo sad o kvaliteti.

Mislim da opet ponavljamo staru priču, ako sam namjestio glasnoću tako da na 0dBFS nema prevelike distorzije onda nikakav tranzijent neće preći tu glasnoću, nego će zašiljit u 0dBFS i gotova stvar.
A ako recimo znaš da ti je najveći peak u pjesmi na primjerice... -7dBFS, onda možeš mirno pojačat svoj amp za još esktra 7dB.


Objavio: hudo
Datum objave: 19.svibanj.2020 u 17:31
Ja jos nisam uspio pojacati toliko jako da cujem distorziju, bilo pojacala, bilo zvucnika! Ne govorim tu o nekim sinusoidama, nego i glazbi sa jako glasnim tranzijentima. Mislim da bi mi prije mozak i usi zadistorzirali od buke...
Danasnje razine distorzije su vrlo niske, cak i u lampasima (koji pak imaju "ugodne" harmonike i distorzije), a ako vec slusas toliko glasno da dolazi do clippinga i distorzije, treba vjerojatno prec na potpuno drugi sistem.
Ne vidim nacim odabira pojacala mjerenjem nekakve distorzije pojacala i/ili zvucnika pri ultra velikim glasnocama, 


-------------
Pi2AES RoPieee - Yggdrasil / Music Hall 7.1 - PrimaLuna Prologue Prem pre - Nord NC500 mk2 power - Focal 1028be


Objavio: donkimizer
Datum objave: 19.svibanj.2020 u 17:54
To je kriterij za odabir SNAGE pojačala, a ne pojačala. U odabire pojačala ne ulazim. haha


Objavio: Gašo
Datum objave: 19.svibanj.2020 u 18:43
Dakle, ponavlja se i to da se cita bez razumjevanja.

-------------
RPi3+Digi Pro(Soundness mod), AD1865 filterless non oversampling DAC ,Marohei Maduro S, Pioneer C-21,Marohei Maduro S, Pioneer M-22, Neotech SOCT-18 TP,Canare 4S8, ATC SCM 19 V2


Objavio: Darco
Datum objave: 19.svibanj.2020 u 19:14
Evo kika, jednog od tadasnjih aktivnijih sudionika ove teme, pa mozda sumira sve ovo

-------------
Predstavnik neukih


Objavio: kiko
Datum objave: 19.svibanj.2020 u 19:24
Ja u već neko vrijeme ne slušam glasnije od 100 dB (peakovi, na 2,5 m od para zvučnika). Znači, mogao bih komotno prijeći na A klasu pojačala.. obrva  JLH ili Hiraga npr. - kkažu da tih 2x20W se čini kao da slušaš pojačalo od 2x 200W. Međutim, više od toga me fasciniraju tvrdnje da su zvučno kudikamo superiorniji od AB klase... prostornost, detalji to, jel..

-------------
poso, kuća, birtija


Objavio: Darco
Datum objave: 19.svibanj.2020 u 19:33
Pa eto, ubodes A klasu i rijesis dva problema.
1. zvucno.poboljsanje
2. Rijesis se komaraca...jerbo svi izgore u okruzenju....hmm hmmm...vidis , to bi mogao biti marketinski prostor za Slavoniju

-------------
Predstavnik neukih


Objavio: Edison
Datum objave: 19.svibanj.2020 u 22:32
Originalno postano od strane člana: Darco Darco napisao:

....zanimalo me na koji to parametar/šta god osoba treba obratiti pozornost kod odabira pre ampa (da ne bi zajebo prijašnju priču o "optimalnom" setupu pojacala i zvucnika.......)


Razmotrit cemo linijsko pretpojacalo, tj. ono kojem se na ulaz spajaju CD-player, tuner, DAC i slicni uredjaji koji mogu dati barem 1V signala.

Osnovna karakteristika mu je pojacanje (engl. gain). Mada bi danas vrlo cesto posao predpojacanja mogli obaviti i bufferi (pretpojacala bez pojacanja) smatra se da je bolje obaviti to s pretpojacalom s gainom 3-4x. Znaci, za 1V na ulazu imamo na izlazu 3 ili 4V. Moze se ici i s gainom do 10X (imamo i potenciometar glasnoce), ali vise od toga nije preporucljivo u danasnjim sistemima. Pojacanje smo rijesili pa idemo na bitne izlazne karatkeristike pretpojacala. One su bitne jer se direktno spajaju s ulaznim vrijednostima izlaznih pojacala.

Izlazna impedancija je jako bitan karakteristika pretpojacala. Sve ispod 1 kiloOhm je dobro. Oko te vrijednosti, ili malo nize, krecu se izlazne impedancije cjevnih pretpojacala. Kod tranzistorskih pretpojacala to zna biti puno nize. Tipicno je oko 100 Ohma, a zna biti i manje od 20 Ohma, a ponekad i blizu nuli. Neka cjevna pretpojacala znaju imati i 4 kiloOhma pa i visu izlaznu impedanciju. Ona nisu pogodna za pogon tezih tranzistorskih pojacala, bar u teoriji. U praksi treba probati. Takva pretpojacala lako pogone cijevna izlazna pojacala koja imaju ulaznu impedanciju od 100 kiloOhma ili visu.

Tranzistorka pojacala najcesce imaju ulaznu imepedanciju od 10-47 kiloOhma. Cijevna 100 ili vise kiloOhma. Smatra se da nema nekog negativnog utjecaja kad je izlazna impedancija pretpojacala bar 10x niza od ulazne imapedancije izlaznog pojacala. Znaci, lako je izracunati sto bi u teoriji trebalo raditi bez problema. Oni "osjetljiviji" mogu racunati s 20x. Ovo je teorija i treba ju postivati, a u praksi treba probati i mozda nelogicne kombinacije...

Jos jedan parametar bitan kod pretpojacala je izlazna struja koju mogu isporuciti. To necete naci u karakteristikama i tehnickim opisima. Struja je potrebna da moze savladati kapacitet (tu su izlazni kondenzatori pretpojacala, kapacitivni otpor interkonekta i ulazni kondenzatori izlaznog pojacala). Cjevna pretpojacala najcesce nemaju veliku izlaznu struju, negdje do 10mA, sto je dovoljno. Tranzistorska pretpojacala cesto mogu dati puno vece struje. Problem mogu biti cjevna pretpojacala bez buffera na izlazu, em imaju visoku izlaznu impedanciju, em imaju 1-2mA struje na izlazu, sto je, realno, premalo.

Kad nemamo dobar odnos impedancija i imamo malu izlaznu struju, nije cudo da se kabel izmedju pretpojacala i pojacala prilicno "cuje"...

Evo ukratko, na sto treba obratit pozornost... Nisam htio previse ulaziti u tehnikalije, kako bi sto veci broj forumasa mogao shvatiti osnovno.



Objavio: kiko
Datum objave: 19.svibanj.2020 u 22:53
Originalno postano od strane člana: Darco Darco napisao:

Pa eto, ubodes A klasu i ...

Šalu na stranu - znam da mi ne gine kupiti i klimu u slušaoni, ali opet - pitam se koliko bih celzija u prostoriji nabio A klasom 2x20 W (znači, to je "grijalica" od cirka 200W u 40 m3) za mojih prosječnih 20 do 30 minuta slušanja (?)  To se da izračunati, ali se moram prisjetiti kako.


-------------
poso, kuća, birtija


Objavio: Darco
Datum objave: 19.svibanj.2020 u 23:01
Neki dan sam probao prvi put A klasu (fizički i slušno) pa ....huh

Kombinatorika zima/ljeto možda......malo sim, malo tam. Malo jedan set, malo drugi....malo u sobi, malo u vinski podrum....tak nekak

Originalno postano od strane člana: Edison Edison napisao:

Jos jedan parametar bitan kod pretpojacala je izlazna struja koju mogu isporuciti. To necete naci u karakteristikama i tehnickim opisima. 


Zašto se taj bitan parametar ne nalazi u tim opisima?


-------------
Predstavnik neukih


Objavio: Edison
Datum objave: 19.svibanj.2020 u 23:27
Originalno postano od strane člana: kiko kiko napisao:

- pitam se koliko bih celzija u prostoriji nabio A klasom 2x20 W (znači, to je "grijalica" od cirka 200W u 40 m3) za mojih prosječnih 20 do 30 minuta slušanja (?)  To se da izračunati, ali se moram prisjetiti kako.


Evo odgovora, kiko. Ja imam Aleph 3 monoblokove (2x30W i oko 250W potrosnje energije). Prostorija je oko 45m3. Po zimi to radi odlicno i doprinosi grijanju. Proljece i jesen su donekle u redu. Grije, ali nije previse. Po ljetu je problem, narocito onih dana kad se temperatura digne iznad 30°C. Bez klime ne ide, a i s klimom tesko... Problem je sto su hladnajci dizajnirani da budu oko 25°C iznad temperature okoline. Sad zamisli da je u sobi 35 stupnjeva... Pinch i na koliko su hladnjaci, a i tranzistori i unutrasnjost pojacala? Nece ici... a ni gazdi se ne slusa u tim uvjetima. Ali ja sam rijesio problem, ljeto nije za hi-fi. Ljeti se zivi vani... plaze, terase, pivo...

I ne mozes A-klasu slusati 20-30 minuta. Ne ide. Da bi pojacalo u A-klasi dobro sviralo, mora biti na dobroj radnoj temperaturi. A ta se postigne nakon priblizno 1,5 sati rada. Tek onda mozes slusati kako treba...  mig



Objavio: Edison
Datum objave: 19.svibanj.2020 u 23:32
Originalno postano od strane člana: Darco Darco napisao:

Originalno postano od strane člana: Edison Edison napisao:

Jos jedan parametar bitan kod pretpojacala je izlazna struja koju mogu isporuciti. To necete naci u karakteristikama i tehnickim opisima.

Zašto se taj bitan parametar ne nalazi u tim opisima?


Ne znam. Ili smatraju da taj podatak nije bitan, ili smatraju da njihova pretpojacala daju dovoljnu izlaznu struju pa ju ne trebaju navoditi.



Objavio: kiko
Datum objave: 20.svibanj.2020 u 05:36
Originalno postano od strane člana: Edison Edison napisao:

Da bi pojacalo u A-klasi dobro sviralo, mora biti na dobroj radnoj temperaturi. A ta se postigne nakon priblizno 1,5 sati rada. 


To nisam znao. Zapravo, mislio sam o tome, ali nitko to nije spominjao. Znači, kao i cijevno pojačalo.. mrgud  Ali - zašto je to tako, kad su u pitanju diskretni elementi - tranzistori, kao i kod ab pojčala koje se zagrijava daleko slabije i gdje to nije (toliko) bitno?  Po čemu su ti tranzistori drugačiji ?

Isto ne znam, koliko bih "spasio" stvar (pre)dimenzioniranjem hladnjaka ?   Jer kontam - ista je količina energije koja se disipira u okolinu bilo da je manji hladnjak+viša temperatura ili veći hladnjak+niža temperatura.  No, ako je bitno da tranzistori budu na radnoj (=visokoj) temperaturi, onda je to druga stvar.





-------------
poso, kuća, birtija


Objavio: tatamata
Datum objave: 20.svibanj.2020 u 08:33
Originalno postano od strane člana: kiko kiko napisao:

To nisam znao. Zapravo, mislio sam o tome, ali nitko to nije spominjao. Znači, kao i cijevno pojačalo.. mrgud  Ali - zašto je to tako, kad su u pitanju diskretni elementi - tranzistori, kao i kod ab pojčala koje se zagrijava daleko slabije i gdje to nije (toliko) bitno?  Po čemu su ti tranzistori drugačiji ?

Isto ne znam, koliko bih "spasio" stvar (pre)dimenzioniranjem hladnjaka ?   Jer kontam - ista je količina energije koja se disipira u okolinu bilo da je manji hladnjak+viša temperatura ili veći hladnjak+niža temperatura.  No, ako je bitno da tranzistori budu na radnoj (=visokoj) temperaturi, onda je to druga stvar.



Kiko kuko stara,pa što ćemo sad. Nisi pazio na satu. Evo jedne moje tablice kojom sam mjerio zagrijavanje mog bivšeg Alepha.

Točno 78 minuta po uključenju pojačalo je dostiglo svoju radnu temperaturu (a i 29 stupnjeva iznad temperature okoline). Stabiliziralo se na 54,5 stupnjeva,znači na optimalnoj radnoj temperaturi, što bi značilo da su i hladnjaci dobro proračunati. Još se vidi i da je dostiglo preko 75% već nakon 30 min.
temp sobe je bila 25,5 c




-------------
prava hifa svijetli u mraku.


Objavio: amigo
Datum objave: 20.svibanj.2020 u 09:01
Originalno postano od strane člana: kiko kiko napisao:

Originalno postano od strane člana: Edison Edison napisao:

Da bi pojacalo u A-klasi dobro sviralo, mora biti na dobroj radnoj temperaturi. A ta se postigne nakon priblizno 1,5 sati rada. 


To nisam znao. Zapravo, mislio sam o tome, ali nitko to nije spominjao. Znači, kao i cijevno pojačalo.. mrgud  Ali - zašto je to tako, kad su u pitanju diskretni elementi - tranzistori, kao i kod ab pojčala koje se zagrijava daleko slabije i gdje to nije (toliko) bitno?  Po čemu su ti tranzistori drugačiji ?

Isto ne znam, koliko bih "spasio" stvar (pre)dimenzioniranjem hladnjaka ?   Jer kontam - ista je količina energije koja se disipira u okolinu bilo da je manji hladnjak+viša temperatura ili veći hladnjak+niža temperatura.  No, ako je bitno da tranzistori budu na radnoj (=visokoj) temperaturi, onda je to druga stvar.



Cijevnom pojačalu treba mnogo kraće vrijeme zagrijavanja. Barem mojem. Dosta pola sata, a nakon 15 min već je OK.
Ako ćeš predimenzionirati hladnjake, dobit ćeš dulje vrijeme zagrijavanja, a disipacija će ostati ista.


-------------
     http://www.audiofil.net/gal_news_item.asp?NewsID=147 - Moj HiFi


Objavio: Gašo
Datum objave: 20.svibanj.2020 u 10:17
Nije unificirano, pojačalima treba svakojako vrijeme da dođu do radne temperature.


-------------
RPi3+Digi Pro(Soundness mod), AD1865 filterless non oversampling DAC ,Marohei Maduro S, Pioneer C-21,Marohei Maduro S, Pioneer M-22, Neotech SOCT-18 TP,Canare 4S8, ATC SCM 19 V2


Objavio: Edison
Datum objave: 20.svibanj.2020 u 12:03
Originalno postano od strane člana: kiko kiko napisao:

To nisam znao. Zapravo, mislio sam o tome, ali nitko to nije spominjao. Znači, kao i cijevno pojačalo.. mrgud



Nije kao cjevno pojacalo. Ona u pravilu sviraju odlicno vec nakon 20 minuta. Cijevi imaju ugradjene grijace, bez toga ne bi radile...  mig

Originalno postano od strane člana: kiko kiko napisao:

Ali - zašto je to tako, kad su u pitanju diskretni elementi - tranzistori, kao i kod ab pojčala koje se zagrijava daleko slabije i gdje to nije (toliko) bitno?  Po čemu su ti tranzistori drugačiji ?


Isti su tranzistori. Jednostavno, A-klasa ne svira dobro dok je hladna...

Vidis kako se tatamatin eksperiment s mjerenjem od 78 minuta dobro poklapa s mojim, na uho, sat i pol.

Originalno postano od strane člana: kiko kiko napisao:

Isto ne znam, koliko bih "spasio" stvar (pre)dimenzioniranjem hladnjaka ?   Jer kontam - ista je količina energije koja se disipira u okolinu bilo da je manji hladnjak+viša temperatura ili veći hladnjak+niža temperatura.  No, ako je bitno da tranzistori budu na radnoj (=visokoj) temperaturi, onda je to druga stvar.


Kod A-klase, dobro je imati sto vece hladnjake, a nikad ne mozes imati prevelike. Tranzistori ce doci na svoju radnu temperaturu, ali je bitno da li je temperatura hladnjaka 25°C ili 15°C iznad temperature okoline. I zbog onoga sto je u kucistu, a i zbog komocije vlasnika...



Objavio: zed_alive
Datum objave: 20.svibanj.2020 u 13:03
moje AB klase ne sviraju isto bez sat i po zagrijavanja...ne treba ti ni A klasa za toliki period :)
nego, pitanjce: da li si korisnici A klase priušćuju šta da amplifikaciju stalno drže upaljenom (makar zimi haha)?


-------------
kupujem tehnički ispravni audio


Objavio: Gašo
Datum objave: 20.svibanj.2020 u 13:19
U nekim slucajevima efikasnost hladila je ukalkulirana u optimizaciju rada izlaznih stupnjeva i njihov temperaturni stabilitet, pa nije uvijek "nikad ne mozes biti preveliko".

-------------
RPi3+Digi Pro(Soundness mod), AD1865 filterless non oversampling DAC ,Marohei Maduro S, Pioneer C-21,Marohei Maduro S, Pioneer M-22, Neotech SOCT-18 TP,Canare 4S8, ATC SCM 19 V2


Objavio: Edison
Datum objave: 20.svibanj.2020 u 13:50
Originalno postano od strane člana: zed_alive zed_alive napisao:

nego, pitanjce: da li si korisnici A klase priušćuju šta da amplifikaciju stalno drže upaljenom (makar zimi haha)?


Trenutno ne slusam A-klasu u glavnom sistemu, jer se stalno mijenjaju u ispitivanju/usviravanju pojacala koja napravim. Ali kad sam slusao, upalio bih ujutro, i gasio navecer. Po noci nije radilo, steta uzalud potrosene elektricne energijje.

Medjutim, u malom kuhinjskom sistemu stalno mi svira neko od cjevnih pojacala. Vecinom su to SE pojacala manjih snaga, i ona, podrazumjevano, rade u A-klasi. Vecinu vremena je izvor tuner, a povremeno CD-player. To se ne gasi od jutra do ponoci...

 


Objavio: Edison
Datum objave: 20.svibanj.2020 u 13:53
Originalno postano od strane člana: Gašo Gašo napisao:

U nekim slucajevima efikasnost hladila je ukalkulirana u optimizaciju rada izlaznih stupnjeva i njihov temperaturni stabilitet, pa nije uvijek "nikad ne moze biti preveliko".


Slazem se, nije uvijek, ali najcesce je...



Objavio: kiko
Datum objave: 20.svibanj.2020 u 18:51
Originalno postano od strane člana: Edison Edison napisao:

Isti su tranzistori. Jednostavno, A-klasa ne svira dobro dok je hladna... 

Viš, to je baš zanimljivo za razmišljanje - što se zapravo dešava u izlaznom stupnju tj tranzistoru pa da je to tako? Mislim: radna točka je tamo gdje je i prije i nakon dostizanja radne temperature, jel..  ali šta fizikalno utječe na različit karakter zvuka pa da tranzistor (A klasa) ne može propuštati struju točno u ritmu ulaznog signala nego "brlja" dok se ne zagrije haha.  a u AB klasi može?  Ili je možda i kod AB klase to isto slučaj ali se radi o tako "sitnim" razlikama zvuka koje se u prvom slučaju primjetljivije zbog samog principa rada A klase tj. npr. činjenice da nema one greške kod "sastavljanja signala" iz dvije poluperiode ( a to sam sjećam se jednom snimao FFT-om zvučnike kad sviraju sinusoidu i lijepo se golim okom vidi kako AB klasa pojačala sastavlja poz i neg poluperiodu signala. Normalno, da je bio glazbeni signal, teško da bi se to moglo vidjeti.)

To da netko objasni, onako kao Ilimzn što zna



-------------
poso, kuća, birtija


Objavio: Darco
Datum objave: 20.svibanj.2020 u 19:03
Pošalji mu pm pa će se javitimig

Zanima me Kiko, pošto si dosta različitih mjerenja radio u svoje vrijeme.....gdje je cca 86-89db (na metar udaljenosti od zvucnika) na pojačalu (volume kontrola). Okret je na koliko sati? Ja najčešće slušam na 9-10. Nemam pri sebi nešto čime bih izmjerio, ali me zanima.....

Vjerujem kako masa ljudi ne prelazi neke velike glasnoće...pa možda ponekad onda nešto može biti i manje od optimuma


-------------
Predstavnik neukih


Objavio: kiko
Datum objave: 20.svibanj.2020 u 20:02
To "koliko je sat na pot-u" ti ne znači puno, jer to ovisi o odnosu izlazni nivo pretpojačala <-> osjetljivost izlaznog pojačala, neovisno imaš li integrirca ili odvojeno. Ovisi i o samom potenciometru tj da li je npr 20 kOhma ili 50 kOhma.  

Kad slušam gram, "12h" je ista glasnoća kao kad slušam CD na "10h", eto.. A to moram izmjeriti koliko je to dB, to je prilično glasno. 

Mislim da bi to bilo tih 85 do 90 dB i kod mene. To je normalno tako... kod većine sustava je tu negdje


-------------
poso, kuća, birtija


Objavio: kiko
Datum objave: 20.svibanj.2020 u 20:04
Pa i da mjeriš nekom smartphone aplikacijom, neće puno "mašiti"..

-------------
poso, kuća, birtija


Objavio: Darco
Datum objave: 20.svibanj.2020 u 20:09
Dolaze sad neke igracke u stan pa cu se bas malo poigrati sa jacinom, snagom i razlicitim kombinatorikama.

Ja sam malo mlađi slusatelj, tako da mi je izvor za sada samo jedan, ali i tu variraju db

-------------
Predstavnik neukih


Objavio: kiko
Datum objave: 20.svibanj.2020 u 20:16
E da... zaboravih reći - zapravo najviše ti ta glasnoća ovisi o osjetljivosti samih zvučnika. Zamisli 85 dB/ odnosno 91 dB/W  zvučnike, tjeraš ih istom snagom a a razlika 6 dB po kutiji x 2 kutije = 9 dB razlike. To je puno jer za svakih + 3 dB pojačalo treba dati dva puta više snage.



-------------
poso, kuća, birtija


Objavio: Darco
Datum objave: 20.svibanj.2020 u 20:28
Znam, to sam skuzio. Zato bih se volio poigrati malo...jedino što imam dva para slične osjetljovosti...88 - 89

-------------
Predstavnik neukih



Ispiši stranicu | Close Window

Forum Software by Web Wiz Forums® version 11.10 - http://www.webwizforums.com
Copyright ©2001-2017 Web Wiz Ltd. - https://www.webwiz.net